Nakon oluje koja je 8. srpnja poharala Split i okolicu, saborska zastupnica Marijana Puljak uputila je niz zastupničkih pitanja prema Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), Ministarstvu unutarnjih poslova i samoj Vladi Republike Hrvatske, tražeći detaljna objašnjenja oko postupanja nadležnih institucija prije, za vrijeme i nakon vremenskog nevremena koje je izazvalo veliku materijalnu štetu i uznemirilo građane.
Puljak traži da DHMZ precizira koliko je osoba bilo u dežurstvu u trenutku kada je oluja zahvatila Split, posebice u lokalnom uredu DHMZ-a, s obzirom na to da se prema informacijama s terena, noćna dežurstva nerijetko svode na jednog meteorologa. Zastupnica je istaknula kako takav kadar ne može biti dostatan u situacijama kada su ekstremni vremenski uvjeti, sve češći uslijed klimatskih promjena, prijetnja životima i imovini građana. Uz to, zatražila je pojašnjenje u kakvom je stanju prostor u kojem splitska ispostava DHMZ-a trenutačno djeluje, te planira li Zavod njezino preseljenje u prikladnije i funkcionalnije prostore.
Dodatno, Puljak traži informaciju ima li DHMZ konkretne planove za poboljšanje sustava dežurstava i infrastrukture, osobito na jadranskom području gdje je zbog klimatskih i turističkih razloga potreba za preciznim i brzim prognozama izuzetno visoka.
Puljak također pita kakvo je trenutno stanje zgrade DHMZ-a u Splitu i planira li se preseljenje u primjerenije prostore te planira li DHMZ poboljšati sustav dežurstava i infrastrukture DHMZ-a, osobito u jadranskom području, s obzirom na sve češće ekstremne pojave.
Zastupnica je postavila i pitanje odgovornosti Civilne zaštite – kako nacionalne, tako i lokalne – u koordinaciji i pravovremenoj reakciji. Zatraženo je izvješće o načinu rada sustava civilne zaštite Grada Splita na dan oluje, s posebnim naglaskom na komunikaciju između Ravnateljstva civilne zaštite i lokalnih struktura.
S obzirom na sve učestalije vremenske ekstreme, Puljak je kritizirala i izostanak konkretne upotrebe mobilne aplikacije Alarms, koja je namijenjena obavještavanju građana o izvanrednim situacijama, ali ni ovaj put nije korištena, baš kao ni tijekom prethodnih kriznih situacija poput pandemije.
"Neprihvatljivo je da građani Splita danima nakon nevremena ne znaju tko je što znao i tko je bio odgovoran za pravovremeno upozoravanje. U trenutku kada grane padaju, tende lete, grad je bez struje, kada obitelji ne znaju gdje su im djeca, javnost ima pravo znati zašto sustavi nisu funkcionirali i što će se poduzeti da se to više ne ponovi", poručila je Puljak.
