U N1 Pressingu Ilije Radića gostovao je politički analitičar Ivica Relković. Govorio je o potencijalu oporbe za pobjedu na idućim parlamentarnim izborima te o tome hoće li ti izbori biti referendum za ili protiv HDZ-a. Također govorio je o planovima stranke Centar te o tome zašto kazne Državnog inspektorata splitskom gradonačelniku Ivicu Puljku smatra udarom na demokraciju?
Iduće superizborne godine građane očekuju tri vrste izbora: izbori za europski parlament, izbori za Hrvatski sabor te lokalni izbori.
Ivica Relković prije političke analize, prvo je komentirao ostavku ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić.
"Možemo govoriti o tome što se događa u hrvatskim institucijama koje ne bi trebale biti pod utjecajem nikakve superizborne, postizborne ili predizborne godine, već institucijama od povjerenja hrvatskih građana. Tu svakako spadaju sve represivne, inspekcije pa čak i Ustavni sud. Institucije za koje bi mi trebali vjerovati, da kad su uspostavljene da su pod što manjim utjecajem vlast", rekao je Relković i dodao da nažalost mi ne znamo što se može očekivati od institucija od kojih se trebala očekivati stabilnost i koje bi trebale biti pod najmanjim utjecajem politike.
"Treba nam država u kojoj primarno osjećamo da možemo ostvariti sami sebe"
Rekao je da on kad krenu izborne godine da smanjuje praćenje dnevne politike, "jer tek onda može vidjeti veće igre koje se mogu dogoditi u sljedećoj godini".
"Kao što svaki trener netom pred utakmicu prestaje gledati protivničku ekipu, tako i ja prestajem gledati dnevnu politiku”, rekao je Relković i objasnio je to na promjeru izbornih jedinica: “dok se oporba, pa čak i Centar, moraju baviti tim pitanjem, ja ga apstrahiram jer ja svog klijenta moram pripremiti da ostvari što bolji rezultat i po tim namještenom obliku igre".
Relković je rekao da od vremena Mosta i drugih ranijih angažmana svoj profesionalni dio spajam sa dijelom vizije Hrvatske za koju mislim da je potrebna svim građanima.
"Ja mogu u nekim pitanjima, recimo svjetonazorskim, misliti jedno, ali nama svima, bili mi više lijevo, više desno, manje ili više zainteresirani za politiku, treba država u kojoj primarno osjećamo da možemo ostvariti sami sebe", smatra Relković.
Referirao se na premijera koji je rekao da ne treba previše prekrajati izborne jedinice jer su razlozi sitni. "Da razlozi su tehnički sitni, došlo je do demografske promjene, ali temeljno, to je jako loš odgovor premijera. Ljudi su iz Hrvatske jer im ona nije dobra", smatra Relković.
"Mladi i obrazovani ljudi odlaze iz Hrvatske zbog takvog odgovora premijera. Ljudi koji imaju šansu uspjeti u životu, odlaze uspjeti u Njemačkoj, Irskoj, Danskoj, i tamo uspijevaju, jer ovdje se uspijeva na drugi način", kaže Relković i ističe da kada bi se okupila neovisna skupina, tada bi pod pitanje došle ne izborne jedinice zbog demografskih promjena, nego zbog temeljne gluposti koja je napravljena.
"Imamo izborne jedinice koje vrve glupostima"
"Mi imamo izborne jedinice”, naglašava politički analitičar, “koje vrve glupostima. A to vam neće stručnjak potpisati već onaj kome paše kemija i zbrajanje i oduzimanje što se treba dogoditi".
Komentirao je i moguće promjene u izbornim jedinicama te priključivanje dijela Bjelovarsko-bilogorske županije IV. izbornoj jedinici. Kaže da takvo nešto neće ispraviti problem.
"U slučaju da izborne jedinice prate nekakav ustroj, recimo županije, jesu li one ok ili nisu, ali ako poštujemo, tada nama problem različitog broja nije problem jer postoje različiti izračuni po različitim koeficijentima. Mi možemo imati izborne jedinice iste vrijednosti, iste težine broja glasa, ali različitog broja koji ulazi u Sabor. A onda se javi netko iz HDZ-a tko kaže ja ne želim da moja jedinica bude manja od susjedove, pa HDZ kreće u krojenje županija", rekao je Relković.
Rekao je da je situacija se može promatrati do 2000. godine na razne načine, od države koja nema svoj cijeli teritorij, ali te godine je postojala šansa da se Hrvatska počne institucionalno uspostavljati kako logika nalaže.
"Logika nalaže da mi nemamo potrebe imati 20 županija, i ne mora se licitirati s brojem regija, nego mi govorimo o logici. A dijelom se zbog toga vraćam na Slavoniju. Ne znam je li postoji apsurdnija županija od Brodsko posavske. To je Županija koja je duga skoro 100 kilometara, ali na nekim mjestima nije ‘visoka’ ni 10 kilometara, pa Slavonski Brod kao glavni grad te županije, s prvom općinom iznad sebe na karti, udaljenom tek nekoliko kilometara, koja je u Osječko baranjskoj županiji. Pa vi pješke možete pješke doćo do centra Broda umjesto automobilom do Osijeka", kaže Relković.
"Ne postoji otpor za ujedinjavanjem županija"
Kaže kako je put da se same općine ujedine pogrešan put te da smatra kako ne postoji otpor u tolikoj mjeri za ujedinjavanjem županija, koliko postoji kod ujedinjavanja općina.
"Ne postoji u Slavoniji osjećaj pripadnosti ovoj ili onoj županiji”, rekao je Relković. Dodaje da je u Dalmaciji postoje natjecanja gradova te da je to nastalo iz povijesnih razloga. Smatra da se ne treba plašiti regionalizma kako ga opisuje predsjednik Zoran Milanović. “Nama netko reći da će Slaovonci ili Dalmatinci otići, ako se zapravo ujedine i stave u isti koš, pa se moramo zapitati, jesmo li mi uopće dobrovoljna država? kamo će to Slovenci otići, gdje će Dalmatinci otići? A u tim regijama se uvijek osjećao najveći puls hrvatstva. A ako će netko koristiti taj argument, argument mu je profulan zbog jedne činjenice. Već imamo jednu županiju koja je zapravo regija i koja ima jači refleks prema nečem, a nije nigdje otišla", rekao je Relković.
