Zbog velikog skoka cijene barela nafte vlada je donijela odluku o fiksiranju marže trgovaca naftnih derivata te privremeno smanjuje trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo kako bi ublažila rast cijena.
Od sutra, litra dizela koštat će 12,53 kune, a benzina 12,19 kuna po litri. Bez ovih mjera, litra dizela bi koštala 13,71 kunu, a benzina 13,28 kuna. No i unatoč ovim mjerama opet dolazi do značajnog poskupljenja jer je trenutno cijena benzina fiksirana na 11,29 kuna, a benzina na 11,37 kuna.
Index je nazvao energetičara i energetskog ekonomista Igora Grozdanića, koji je rekao da podržava ove mjere, dodajući da su one najviše što vlada može učiniti u danom trenutku.
"Cijena barela je skočila nadomak 130 dolara po barelu. Što je najviše od 2008. godine. Znači, cijena je skočila za skoro 10 posto. To više nitko ne može pratiti. Jednostavno, svjedočimo naftnom ludilu", rekao je Grozdanić.
"Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici oklijevaju kupiti iransku naftu. Potiče se strah o budućoj opskrbi. Slobodni kapacitet OPEC-a leži na četiri zemlje. To su Saudijska Arabija, Kuvajt, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati. One nemaju kapaciteta da pokriju manjak koji je nastao embargom na Rusiju", govori on.
"Rusija isporučuje pet milijuna barela nafte. Iz geopolitičkih razloga se ne ide prema iranskoj nafti. No ja vjerujem da će se situacija stabilizirati, nadam se da hoće", govori on.
Ako se rat nastavi, cijena bi mogla biti i preko 15 kuna po litri
Ipak, pitali su ga što ako rat u Ukrajini ne stane, ako se nastavi s embargom...
"Onda cijena ide prema 150 dolara po barelu. U tom slučaju bi prema JP Morganu mogla doći na 180 dolara po barelu. A onda bi cijena, bez ovih vladinih intervencija, išla i preko 15 kuna", pojasnio je.
"No dodajem da se ovdje ipak radi o dobrom potezu vlade, koja će također biti pod gubitkom. Ali vlada mora početi razmišljati o ulaganju u obnovljive izvore energije, odnosno početi razmišljati o bržem procesu zelene tranzicije", objasnio je Grozdanić.
