Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), stranka s dugom političkom tradicijom i značajnim utjecajem na hrvatskoj političkoj sceni, suočava se s dubokom krizom u Splitu, dok istovremeno u Koprivničko-križevačkoj županiji sklapa koalicije koje pokreću brojna pitanja o političkim prioritetima i dosljednosti. No kakve veze imaju Split i Koprivničko-križevačka županija i koje su njihove dodirne točke?
Krenimo redom…
Politički potres
Split je povremeno, iako ne često, kroz političku povijest od samostalnosti Hrvatske bio uporište SDP-a. Ipak, danas je poprište jednog od najozbiljnijih unutarstranačkih lomova u recentnoj povijesti stranke. Gradsku organizaciju SDP-a vodio je Davor Matijević, no nakon lošeg izbornog rezultata organizacija je raspuštena. Situacija je dodatno eskalirala kada se otkrilo da su gradski vijećnici iz redova SDP-a – konkretno Katarina Prnjak i sam Matijević – pomogli u formiranju vlasti HDZ-a i HGS-a u Gradskom vijeću.
Prava drama odigrala se na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita, gdje je u drugom pokušaju, tajnim glasovanjem, za predsjednika izabran Igor Stanišić iz HGS-a Željka Keruma – i to s neočekivanih 16 glasova. Iako su oporbeni vijećnici iz Centra, Mosta, Direkta, ali i SDP-a tvrdili da su glasali za kandidata Direkta Jakova Prkića, naknadno je potvrđeno da je barem jedan vijećnik iz redova SDP-a glasao za Stanišića – upravo Katarina Prnjak.
Nakon otkrića i snažnog medijskog pritiska, Matijević i Prnjak napustili su SDP, a njihovim putem krenulo je još približno petnaest članova. Gradska organizacija praktički je obezglavljena – članovi masovno napuštaju stranku, dok oni koji ostaju uglavnom šute i izbjegavaju istupe.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da će Prnjak, sada kao nezavisna vijećnica, još neko vrijeme djelovati u Gradskom vijeću, mijenjajući SDP-ova Danijela Kukoča, koji je stavio mandat na mirovanje. Mirovanje traje najmanje šest mjeseci, nakon čega bi Kukoč mogao biti pozvan da se vrati kako bi SDP ipak imao formalnu prisutnost u splitskom Gradskom vijeću – što je za stranku koja prolazi kroz ozbiljnu krizu više nego simbolički važno.
U teškom trenutku za SDP u Splitu, odmah nakon lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima, središnjica stranke s Iblerova trga odlučila je poslati Mišela Jakšića, potpredsjednika stranke i gradonačelnika Koprivnice, kao povjerenika za Split s ciljem uspostave reda i obnove organizacije. No Jakšić je zasad vrlo suzdržan u javnim istupima, izbjegavajući konkretnije komentare o događajima u Splitu i ističući potrebu za formalnim stranačkim sastancima prije donošenja bilo kakvih zaključaka.
Koprivničko-križevačka županija: Uspješno konstituiranje uz pomoć bivšeg HDZ-ova suradnika
Dok u Splitu "gori", u Koprivničko-križevačkoj županiji Mišel Jakšić igra važnu ulogu u sasvim drugačijoj političkoj igri – onoj pragmatičnoj i strateški odmjerenoj. Skupština Koprivničko-križevačke županije konstituirana je 21. srpnja 2025. godine, tek iz trećeg pokušaja, čime je izbjegnut ponovni izlazak na birališta.
Za predsjednika županijske Skupštine izabran je Ivan Pal iz HSS-a, i to bez protukandidata. Njegov izbor bio je moguć zahvaljujući glasovima četvorice vijećnika Mreže nezavisne liste, političke platforme na čelu s bivšim županom Darkom Korenom, koji je tijekom svoje dugogodišnje političke karijere bio blizak suradnik HDZ-a. Osim glasova Mreže, izbor Pala podržala su i dva nezavisna vijećnika, čime je vladajuća koalicija dobila 20 glasova – točno koliko je potrebno za većinu u 37-članoj skupštini.
Koalicija SDP-a, HSS-a i HSLS-a, predvođena županom Tomislavom Golubićem, ima 14 članova. Sporazum s Mrežom i nezavisnima osigurao im je većinu i mogućnost upravljanja županijom. U svom govoru, novoizabrani predsjednik Skupštine Ivan Pal naglasio je potrebu suradnje unatoč političkim razlikama, dok je župan Golubić istaknuo važnost zajedničkog rada u interesu građana.
Jakšić, koji je do izbora predsjednika vodio sjednicu Skupštine, čestitao je izabranima i naglasio da je "javna dobrobit nadvladala privatne interese pojedinaca" te poručio da je spreman na suradnju sa svim vijećnicima.
Koalicijski partneri s političkom prošlošću
Ono što upada u oči jest činjenica da SDP-ova većina u Koprivničko-križevačkoj županiji ovisi o potpori političara bliskih HDZ-u, što stvara dojam strateške dvosmislenosti. Darko Koren, iako nije član HDZ-a, godinama je bio njihov politički saveznik. Njegova politička karijera obilježena je suradnjom s ovom strankom, a i sam je više puta izjavio da je spreman surađivati s HDZ-om na nacionalnoj razini.
Koren je politički aktivan još od 1990-ih kao član HSS-a, a prekretnica u njegovoj karijeri dogodila se 2017. godine kada napušta HSS i osniva Mrežu nezavisnih lista. Od tada gradi regionalnu političku platformu koja je, unatoč svom neovisnom predznaku, ostala u čvrstim odnosima s HDZ-om.
Dvostruka mjerila?
U svjetlu svega navedenog postavlja se pitanje političke dosljednosti SDP-a. Dok u Splitu gubi tlo pod nogama zbog koaliranja vlastitih članova s HDZ-om i HGS-om, u Koprivničko-križevačkoj županiji uspješno gradi većinu upravo uz pomoć političkog aktera koji je godinama surađivao s HDZ-om. Sve se to odvija pod patronatom Mišela Jakšića – čovjeka kojem je povjereno stabiliziranje situacije u Splitu, a koji u Koprivničko-križevačkoj županiji provodi sasvim drukčiju politiku, gotovo identičnu onoj koju je proveo Matijević u Splitu. Ne istu (barem za sada), ali gotovo identičnu!
U svakom slučaju, SDP se suočava s izazovima na više razina – organizacijskim, kadrovskim i ideološkim. U Splitu pokušava spasiti ostatke ugleda i strukture, dok u Koprivničko-križevačkoj županiji koristi sve dostupne alate kako bi osigurao većinu. Pitanje koje se sada nameće glasi: može li SDP istovremeno biti vjerodostojna oporba i pragmatični akter? Ili će takva strategija, s različitim pravilima igre ovisno o regiji, dugoročno narušiti povjerenje birača?
U svakom slučaju, iz vrha stranke na Ibleru još uvijek mudro šute i ne odgovaraju na brojne upite Dalmacije Danas. Jedno je sigurno – pred socijaldemokratima su tjedni i mjeseci ključni za opstanak i definiranje buduće političke pozicije, kako u Splitu, tako i na širem političkom spektru.
