Od nekadašnjeg trgovačkog diva koji je zapošljavao preko pet tisuća ljudi, ostala je samo sjena. Radnici Dalme danas traže od države da im isplati dugovanja. Jedan mali dio im je isplaćen, no ostalo je još duga u visini od gotovo četiri milijuna eura.
Sakupila se nekolicina njih danas ispred Robne kuće Dobri. Poručuju da nisu radnici drugog reda i traže isplatu dugovanja.
"Želimo da se čuje naš glas, glas radnika Dalme d.d. u stečaju, ljudi koji godinama čekaju ono što su pošteno zaradili. Nadamo se da će izvještaji medija doći do onih koji odlučuju o ovom našem slučaju. Svi ovi radnici imaju neisplaćene ili djelomično isplaćene plaće još od 2012. godine. Sva su ta potraživanja utvrđena u stečajnom postupku. Od prodaje imovine tvrtke Dalma d.d. ovih dana je isplaćeno oko 17 posto i to je najvjerojatnije sve što ćemo dobiti. Ovakav ishod nije bio neočekivan jer je većina imovine bila pod ovrhama. Zbog toga smo se još u listopadu prošle godine obratili Vladi i ministarstvima sa zahtjevom da preuzmu isplatu dugova kako su napravili već dva puta - u slučaju Orljave i Dalmacijavina. Oni su dobili sva svoja potraživanja", kazao je na početku svog obraćanja medijima Dragan Zaharija, radnik Dalme d.d. u stečaju.
Kaže Zaharija da su pisali Vladi pisma i mailove, zvali telefonom, ali - odgovor nisu dobili. Nakon toga obraćali su se pojedinim ministrima i klubovima saborskih zastupnika.
"Primili su nas na radni sastanak predsjednik Odbora za financije Boris Lalovac, predsjednik Odbora za rad i mirovinski sustav Mišo Krstičević, predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš i član Odbora za financije Tomislav Šuta. Uputili su prijedlog Vladi i ministrima da nas se primi i sasluša međutim odgovora nije bilo. Primio nas je i župan SDŽ Blaženko Boban. Nekidan mi se javio i rekao da je iznio premijeru Plenkoviću i ministrima naš problem, ali opet odgovora nema. Pozvali smo i župana na ovu konferenciju, ali nije došao. Nas svi izbjegavaju jer nemaju odgovora na jednostavna pitanja, a to je - zašto su radnici Orljave i Dalmacijavina dobili ono što im pripada, a nama se to pravo uskraćuje. I mi smo kao i oni - bili smo u većinskom državnom vlasništvu i bili smo žrtve njihovog lošeg upravljanja, njihovog kadroviranja koje je bilo političko. Odbijanje našeg zahtjeva, nakon što su dva potpuno ista prihvaćena, su čista diskriminacija i kršenje ustavnih načela", kazao nam je Zaharija.
Zaharija iznosi da su radnici bili na minimalcu, dok su direktori preko tvrtke kćeri primali ogromne plaće, kao i da su se godišnje stvarali gubitci od milijun eura.
"Nas samo zanima naš novac i ništa više. A sad ću vam pročitat jedan krasan citat - "Vlada ne pokaže razum i senzibilitet za problem u kojem su se našli radnici te ozbiljno pristupi rješavanju ovog problema, kako bi se u konačnici pronašlo najbolje moguće rješenje za radnike i njihove obitelji". To je izjava premijera Plenkovića prilikom posjeta Splitu u prosincu 2023. godine objavljena na službenoj stranici Vlade RH, a povodom rješavanja problema radnika Dalmacijavina. Mi samo tražimo isto", kazao je Zaharija te dodao: "Ako su se toliko udaljili od radnika da naš glas do njih ne dopire, mi ćemo se sljedeći put približiti, doći ćemo na Markov trg".
74 radnika potražuju brutto 3,6 milijuna eura.
"Duguju mi 43 tisuće eura. Nedavno su mi uplatili, kao i drugima, oko 7 tisuća eura. Ako bude išlo ovakvim tempom, za jedno 25 godina će mi sve isplatit, a mene više neće bit. Jedino što želimo je da nam daju naša dugovanja. Ne znam zašto nam ne žele isplatit, jesu li u pitanju kakve malverzacije ili nešto drugo", kazao nam je Budimir Radić.
"Duguje mi firma puno para. Ja sam samohrani roditelj, kćer mi ne radi, prije 20 godina mi je izgorila kuća i ja ne mogu krov nad glavom napravit, ali nikoga nije briga. Dužni su mi oko 50 tisuća eura, a radila sam 38 godina", kaže Deana Rogulj.
