Do kraja godine poduzetnici mogu očekivati dodatnih od 300 do 350 milijuna kuna potpora za čuvanje radnih mjesta, poručio je premijer Andrej Plenković. Prva veća promjena odnosi se na mjeru za skraćenje radnog vremena, koju je dosad koristilo šestotinjak tvrtki s približno 30 tisuća zaposlenih. Država je do sada subvencionirala do 50 posto kraćeg radnog vremena s 2000 kuna po zaposlenom radniku, a od 1. listopada pa do kraja godine maksimalni se iznos takve potpore za skraćenje od 70 posto povećava na 2800 kuna. Radnici će ubuduće moći raditi 12 sati tjedno ili dan i pol, a tri i pol dana bi kod kuće čekali bolja vremena. Za period dok rade poslodavac im mora isplatiti punu ugovorenu satnicu, s tim što za skraćeno razdoblje mogu računati na 2800 državnih kuna. Inače, u rujnu je prosječna neto plaća bila 6723 kune – što je 3 posto više u odnosu na isti mjesec lani, a nešto brži rast plaća zabilježen je u javnom u odnosu na privatni sektor, piše Večernji list.
Sindikati su posebno zadovoljni s tom mjerom, koja se uglavnom koristi u industriji, a Mladen Novosel, predsjednik SSSH, ističe da poslodavci uvjete kraćeg rada dogovaraju sa sindikatima. Bitna promjena odnosi se i na obuhvat poslodavaca iz najpogođenijih sektora (prijevozu i turizmu pridodaju se još ribarstvo te biljna i stočarska proizvodnja), koji su dosad dobivali potpore uz uvjet da im je pad prometa bio veći od 60 posto.
Po novome, prag za potpore spušta se pa će pravo na njih ostvariti i oni koji imaju pad prometa 40 posto, s tim što će potpora za pad od 40 posto biti 2 tisuće kuna, za pad od 45 do 50 posto država će po radniku odobravati 2500 kuna, a za svakih daljnjih pet posto pada prometa potpora će se povećati za 500 kuna do 4000 kuna, koliko ostaje maksimalan iznos za smanjenja koja premašuju 60 posto. Za sve ove iznose primatelji potpora oslobođeni su plaćanja doprinosa. Vlada i premijer Plenković računaju da će do kraja godine ukupne državne subvencije za čuvanje radnih mjesta dosegnuti 7,2 milijarde kuna, a s uključenim doprinosima više od deset milijardi kuna.
– U godini bez presedana održali smo broj osiguranika praktički na razini na kojoj smo bili prije krize, djelovali smo brzo i učinkovito te omogućili da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu tijekom doista izvanrednih okolnosti, kazao je Andrej Plenković. Iz poduzetničkih krugova stižu pohvale za dorađene mjere.
– HUP kao socijalni partner od samog početka ove krize predlaže mjere koje za cilj imaju ublažavanje učinaka krize na gospodarstvo, s naglaskom na očuvanje radnih mjesta. Cijenimo i pozdravljamo sve dosadašnje napore Vlade u ovom pogledu, kao i uvažavanje mnogih prijedloga i inicijativa poslodavaca, prokomentirali su u HUP-u odakle je i došao prijedlog da potpore skaliraju ovisno o padu poslovanja.
– Naglašavamo kako je u interesu svih poslodavaca da se poslovanje održi i da ne dođe do zatvaranja te bi sve epidemiološke mjere trebalo donositi imajući i to u vidu, poručuju iz HUP-a.
I Dražen Oreščanin iz Glasa poduzetnika veli da su dorađene mjere u skladu s njihovim sugestijama, pogotovo dio koji se odnosi na usporedbu kumulativnog prihoda s prethodnim razdobljem. Što se tiče mjera za podršku zaposlenima, one su zadovoljavajuće. Nadamo se da neće biti daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja. Novi lockdown bio bi potpuni knock-down za hrvatsko gospodarstvo. Povrh mjera nužno je što prije pokrenuti strukturne reforme koje će nam omogućiti dugoročnu održivost i stabilnost gospodarstva, veli Oreščanin.
Prema podacima HZZ-a, najveći dio korisnika potpora s područja je Zagreba. Isplaćeno im je ukupno 1,98 milijardi kuna. Posljednjih mjeseci iznosom potpora Zagreb je nadmašila Splitsko-dalmatinska županija. Poduzetnicima u toj županiji ukupno je od ožujka isplaćeno 748 milijuna kuna potpora. Od toga im je, primjerice, za rujan uplaćeno gotovo 22 milijuna kuna, dok su za radna mjesta kod zagrebačkih poduzetnika uplate bile oko 14 milijuna kuna, javlja Večernji list.
Gledaju li se isplate po svim modelima, najveći dio povučen je za travanjske plaće, ukupno 2,32 milijarde kuna, dok je najmanji iznos isplaćen za rujan, nešto više od 65 milijuna kuna. Iz mjeseca u mjesec osipa se i broj poduzetnika koji koriste potpore. U kolovozu je, primjerice, 14 tisuća poslodavaca dobilo potpore od 184 milijuna kuna za 60 tisuća radnika. Potpore za rujan dobilo je oko osam tisuća poslodavaca za 21 tisuću radnika. U prvom valu, za vrijeme lockdowna, potpore je, pak, koristilo više od 100 tisuća poslodavaca za gotovo 600 tisuća radnika.
