U ovim se trenucima svečano otvara 65. Splitsko ljeto, jedna od najvažnijih kulturnih tradicija grada pod Marjanom. Izaslanik predsjednice RH i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara otvorili su manifestaciju. Opara se na samom početku osvrnuo i na odnos prema kulturi i navike građana.
- 65. Splitsko ljeto! Najbolje od Splita. Sve je tu, tradicija koja obvezuje, poštovanje prema prethodnicima i budućnost koju oblikujemo.
Dame i gospodo, prošle godine sam u govoru, ovdje na ovome mjestu na otvaranju Splitskog ljeta podijelio ponos što smo se povratkom našeg Nabucca na Peristil, uz tradicionalnu Aidu, vratili na ovo sveto mjesto i tada obećao i treću opernu izvedbu pod splitskim nebom i u sjeni našeg zvonika. Evo nas, tu je! Sjetimo se, kada ste me zadužili biti gradonačelnikom, pred dvije godine, zatekao sam otvaranje Splitskog ljeta u zgradi teatra, svih nas stisnute i potisnute. Pometene i neželjene u javnom, našem prostoru!
Rekonkvista umjetnošću! Operom, koncertom, dramom, baletom, izložbom.
Potreban nam je povratak umjetnosti u javni prostor. Potrebni ste vi, dragi moji sugrađani i gosti, tu u javnom prostoru, da svojim sudjelovanjem u kulturnim događajima potvrdite da nema potrebe da umjetnost zatvaramo u ograničene prostore, nego naprotiv, da je što češće izvodimo na ulice i trgove kako bi bila dostupna svima. Umjetnost oplemenjuje i izgrađuje čovjeka i društvo, tome svjedoče civilizacije vjekovima, pa i naše Splitsko ljeto već dugih 65. godina.
Da bismo u tome uspjeli trebamo biti jedinstveni. A to znači da trebam vašu potporu u ponovnom osvajanju našeg, gradskog, javnog prostora.
Utemeljitelji Splitskog ljeta, koji su započeli ovu sjajnu avanturu teatra pod otvorenim nebom nisu mogli ni sanjati da ćemo mi danas kao izazove i prijetnje imati pohlepu, otimanje i zgrtanje, skrivene pod sofisticiranim izrazima poput koncesije, plodouživanja, a sve radi metra više za štekat u vašoj ulici, pjaceti ili trgu.
Veliki Marko Marulić, pred više od 500 godina, ovdje, par metara odavde piše sljedeće riječi:
"Nikoga ne vole istinski oni kojima gospodari strast za posjedovanjem. Jer ako im sine kakva nada u dobitak, odmah nasrću na one za koje se činilo da ih vole."
Na nama je sačuvati naš Grad, njegovu gradskost i dušu. Na nama je to činiti plemenitošću umjetnosti, poniznošću prema iskustvu povijesti, osjetljivošću i pažnjom prema baštini, otvorenošću i slušanjem preostalih stanovnika srca grada, ali prije svega odlučnošću.
Moj prethodnik, gradonačelnik Vinko Milić bio je odlučan i s velikim don Franom Bulićem, pred 116 godina želio je, ali nije uspio upisati u državno i gradsko vlasništvo Dioklecijanove podrume i palaču. Splićani su mu, zaboravljenog, u suludom rušilaštvu i grob bacili sa Sustipanskih hridi u more.
Za prošle Sudamje, pred nepunih dva i pol mjeseca, konačno smo pravno osvojili svoj prostor Podruma i sad čvrsto stojimo na tim temeljima i nastavljamo u toj bitci, koja je u mnogo čemu pravna bitka, a takvih nam mnogo predstoji, stoga vas danas molim da me svojim sudjelovanjem i zajedništvom podržite u bitci za grad.
Obećao sam i kraće govore na otvorenju, jer ste došli ovdje uživati u Rigolettu, ali mi dopustite da vam opetujem lani upućenu poruku koja je ujedno i poziv i molba.
Naš grad se jako promijenio te želim da svi postavimo sebi pitanje jesmo li i mi spremni za promjenu, što smo spremni učiniti u toj bitci za „gradskost“ grada?
U tim promjenama našeg Grada i društva u cjelini, kojima dominiraju fenomeni koji su usmjereni na komercijalizaciju svega pred nama, pa tako i baštine i kulture, ne smijemo ostajati zatečeni, nespremni na odgovor.
Odgovor će nam dati umjetnici zbog kojih smo došli večeras i zbog kojih ćemo i dalje dolaziti. Uvjeren sam da umjetnik daje odgovor, ali i naša želja i odlučnost da umjetnosti damo prostora, da je podupremo nasuprot njenog suparnika. Ta potpora traži i odricanje od našeg komoda, običaja i navika, ali i usporavanje trke za profitom.
Svi se mi u našem gradu odričemo dosadašnjeg načina života zbog turizma, komercijaliziranja i drugih pojavnosti protiv kojih se ne možemo, ne trebamo i nećemo boriti, nego nasuprot tomu, tražimo mjeru, suodnos, ravnotežu i održivost.
Pitanje mjere, građanske suzdržanosti, dostojanstva i decentnosti pitanje je našeg karaktera i osobnog te gradskog identiteta koje možemo uzvisiti umjetnošću i sviješću o našoj baštini. Uspjeti možemo zajedno jer nas povezuje zajednička ljubav i privrženost prema našem gradu. I zato što znamo što je građanska umjerenost.
I kao što je još 1516. u svojem "Evanđelistaru" napisao naš dični sugrađanin - slavni Marko Marulić i upozorio nas:
"Umjerenost čuva sredinu, kroti žudnje, izgoni lijenost, a riječi, djela i misli omeđuje granicama razuma."
I naš Marul nastavlja podukom:
"Najbolje je slijediti umijeće mornara koji kod krcanja broda tako paze na pravu mjeru da ga valovi ne poklope pod prevelikim teretom, ali da se i ne ljulja zbog prevelike lakoće nagnut na bokove, pa da ne mogne podnijeti nasrtaj vjetrova kad zapušu. I doista, u svakoj je životnoj prilici najkorisnije držati se razumne mjere. Neumjerenost je pak i majka i hraniteljica baš svih nevaljalosti."
Prepoznajmo te drevne poruke. Pronađimo ih u svakome bljesku ljepote i plemenitosti, koju nam pružaju dostignuća umjetnosti, Splitskog ljeta, čijem početku se Splićani vesele po 65. put, tu na mjestu posvećenom od naših dičnih predaka.
Uvažene dame i gospodo, drage moje Splićanke i Splićani. Poštovani umjetnici, koji ste napunili naš grad kreativnošću i ljepotom, plemenitošću i strašću prema umjetnosti i lijepome, uz zahvalu u ime svih nas, pun ponosa i vjere, proglašavam 65. Splitsko ljeto otvorenim! - rekao je Krstulović Opara.
Nakon gradonačelnikova persuazivna govora slijedi izvedba Verdijeve opere Rigoletto pod redateljskim okom Dražena Siriščevića i dirigentskom palicom Ive Lipanovića.
