S Novom godinom na snagu je stupilo i nekoliko poreznih zakonskih izmjena koje će povećati dohotke zaposlenih, i to najviše onih s nižim plaćama. Ukida se prirez, a stopu poreza na dohodak određuju gradovi i općine u rasponu koji je propisala Vlada. Neki će gradovi gubitak prihoda od prireza nadoknaditi višom stopom poreza, dok su se neki odlučili za nižu. Što to znači za građane?
O tome su govorili u emisiji Otvoreno Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Ivica Puljak, splitski gradonačelnik te Mato Franković, dubrovački gradonačelnik.
Rogić Lugarić je naglasila kako su porezne reforme išle u dva smjera. Jedan je, kako kaže, podignuti standard građana, a drugi je smjer povećati fiskalnu autonomiju jedinicama lokalne samouprave.
"Te su dvije promjene išle kroz porez na dohodak. Kada govorimo o boljem standardu građana, to su mjere povećanja osobnog odbitka i neoporezivih primitaka što će sigurno osjetiti građani u svojim plaćama. Ovaj drugi smjer je povećanje fiskalne autonomije lokalnih samouprava", istaknula je za HRT.
"Porezno rasterećenje je dobar smjer"
Stojić je kazao kako je porezno rasterećenje dobar smjer, ali kada se ova runda poreznog rasterećenja usporedi s prošlom onda se, kako kaže, vidi manji intenzitet.
"U prošlim smo rundama pričali o 2-2,5 posto rasterećenja, a sada je rasterećenje ispod 0,5 posto BDP-a2, govori.
"Sada će dobro proći oni koji imaju niže plaće, ali to cementira postojeću strukturu ekonomije, odnosno zaposlenih na našem tržištu rada", rekao je i dodao kako su porezne stope nominalno niske ako ih uspoređujemo s drugim državama EU.
Ako usporedimo Hrvatsku s članicama EU na njenom istoku, onda Hrvatska zapravo ima jednu od najviših stopa poreznog klina. Viši od nas ima samo Slovenija, ako možete zapravo Sloveniju uopće svrstati na istok EU.
"Naša ova viša porezna stopa se primjenjuje u Njemačkoj na minimalac, a znamo da tržište rada više nije naše nacionalno, dakle, ono više nije samo domaće Hrvatsk, nego je Europsko. To je pogotovo izraženo u segmentu zaposlenih s višom stručnom spremom, gdje rade stručnjaci u određenim područjima i oni su traženi na drugim europskim tržištima", govori.
Dodaje kako se Europa suočava s demografskim izazovima. Smatra kako je bitno staviti naglasak na rasterećenje srednjih i onih viših plaća.
"U Splitu smo odlučili da stopu prireza smanjili s 15 na 7,5 posto"
Puljak je naglasio kako je njemu plaća bila veća kada je bio profesor na fakultetu no što mu je sada.
"U Splitu smo odlučili da stopu prireza smanjili s 15 na 7,5 posto. Smanjili smo opterećenje građana i poduzetnika onoliko koliko smo mogli kako bismo mogli razvijati grad", rekao je za HRT.
Dodaje kako je gradska infrastruktura u jako lošem stanju i gradska se uprava posvetila tome da se izgrade garaže, vrtići, škole, sportskih centara.
"Stalo nam je da se infrastruktura razvija, ali isto tako da se smanjuje porezna presija na građane i poduzetnike te da se plaće povećavaju. U Splitu će se plaće povećavati, ali će se i u budućnosti smanjivati porezna presija kako bi se poduzetništvo moglo razvijati", naglasio je Puljak.
Ističe kako će povećanje srednjih plaća biti oko 30 eura.
