Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a porazna statistika podsjeća kako je pred Hrvatskom još dug put.
Svakih 15 minuta jedna žena doživi neki oblik nasilja, a ove je godine ubijeno njih 15, od kojih je za 11 smrtonosan bio partner. Ipak, stručnjaci upozoravaju da brojni slučajevi ostaju skriveni iza zatvorenih vrata, neprijavljeni i neprocesuirani.
Porazna statistika
Priča svake žrtve je jedinstvena, ali bol je univerzalna. Njezina priča, nažalost, nije iznimka, jer svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj osjeti nasilje na vlastitoj koži.
"Jedna od tri žene u EU doživjela je seksualno nasilje, fizičko nasilje ili prijetnje u svojoj odrasloj dobi. Jedna od šest žena doživjela je seksualno nasilje, uključujući i silovanje u odrasloj dobi. Jedna od pet žena suočila se sa seksualnim ili fizičkim nasiljem od partnera, rođaka ili drugog člana kućanstva", upozorava Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Strah, nepovjerenje i stigmatizacija...
Udarci, prijetnje, seksualno i psihičko zlostavljanje svakodnevica su za mnoge. Velik broj žena godinama to trpi i zbog straha nikada ne prijavi.
"Žena kad prijavi nasilje uvijek mora nešto dokazivati. Ne znam zašto i kako bi to žena mogla dokazati jer nije stručna u tome. Ona može imati samo da se vide posljedice od nasilja fizičkog, ali ekonomsko nasilje i seksualno jako je teško dokazivo", objašnjava Mirjana Duduković iz ženske grupe Karlovac "Korak".
Psihologinja dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, ističe da žene koje trpe nasilje, najčešće od poznatih osoba, i dalje ga ne prijavljuju zbog straha od počinitelja, nepovjerenja u institucije, dugotrajnih sudskih postupaka, stigmatizacije, ismijavanja i nevjerovanja.
"Dok žene nemaju povjerenja u sustav i društvo, nismo još postigli ono što želimo", rekla je Mamula u Dnevniku HRT-a.
Strože kazne i sigurne kuće
Vlada je u zakone ugradila mjere poput jačanja prava žrtava, strožih kazni za nasilnike i bržeg procesuiranja. U Kazneni zakon uveden je i femicid kao teško ubojstvo ženske osobe.
"Kada pogledamo otkada je to kazneno djelo uvedeno, koliko su sva tijela, u konačnici, sudovi postupali, imamo 7 potvrđenih optužnica, od toga 6 za pokušaj femicida, 4 presude, od toga jedna je pravomoćna", rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Minutom šutnje odana je počast svim ženama žrtvama nasilja.
"Pozivam sve, a na poseban način nas muškarce - očeve, supruge i braću, prijatelje i kolege - da tu važnu poruku našim ponašanjem svakog dana djelatno promičemo", poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
U svim županijama otvorene su sigurne kuće, a djelatnici u socijalnoj skrbi prolaze dodatne edukacije kako bi na vrijeme prepoznali rizike. "Kako bi što prije donosili kvalitetne odluke unutar sustava socijalne skrbi i bili na pomoć žrtvama nasilja i pokušali isto prevenirati", rekao je ministar Marin Piletić.
"Jako puno oblika seksualnog nasilja je normalizirano"
Maja Mamula upozorava i na nedostatak centara za žrtve seksualnog nasilja. Smatra da je razlog tome kombinacija nedovoljnih sredstava, nedostatka političke volje i opće nevidljivosti problema.
"Jako puno oblika seksualnog nasilja je normalizirano", kazala je, dodajući da se seksualno uznemiravanje događa u školama, na fakultetima, radnim mjestima i u javnim prostorima. Iako je zakonodavstvo danas spremnije, postupci su i dalje dugi, a kazne često demotivirajuće.
Stručnjaci upozoravaju i na suptilne oblike psihičkog i emocionalnog nasilja. "Često su kontrolirajuća ponašanja gdje partner ili partnerica određuje što se u vezi smije, a što ne, što trebamo oblačiti, kako se ponašati, s kime se družiti. Takva ponašanja često su prva ponašanja koja ukazuju da može doći do nasilja", pojašnjava Klaudia Segnan Bilović iz Obiteljskog centra PGŽ-a.
U porastu je i internetsko nasilje, poput ucjenjivanja intimnim sadržajem i nadzora putem društvenih mreža, što pogađa sve generacije.
Mučno svjedočanstvo zlostavljane žene
Četiri godine traje borba mlade žene koja, unatoč razvodu, i dalje živi u strahu od bivšeg supruga koji joj je prijetio smrću. Svoju priču podijelila je za HRT:
"Počelo je u braku, malo po malo. Moj bivši suprug bio je konstantno verbalno agresivan. Razbijao je po kući - od vrata, od kuhala, lupanje po zidu šakama, verbalno vrijeđanje. Bila je nekakva situacija gdje je on poludio i djetetu od četiri godine opalio šamar kao odrasloj osobi i udario mene nogom u donji dio leđa, u trticu, ja nisam mogla mjesec dana sjediti. Odlučila sam to prekinuti nakon godinu dana."
No, problemi su se nastavili. "On je meni dolazio četiri godine, intenzivno zadnju godinu dana nenajavljeno dva puta tjedno. Samo bi mi se pojavio pred vratima, u dvorištu, obraćao se našoj djeci, obraćao se tuđoj djeci, prostačio, vikao, galamio. Prije šest mjeseci pozvana je bila policija."
Kaže da se ništa ne bi pokrenulo bez jedne policijske službenice. "Drugi su rekli da oni ne znaju kako riješiti problem jer on meni nije napravio ništa, niti mojoj djeci, i da ja moram čekati da se dogodi neka tragedija da bi netko reagirao", ispričala je.
"Ja sam jedna od onih žena koja se na početku bojala, ja sam jedna od onih žena koja se i danas boji. Ali opet, s druge strane, meni ne da majčinska uloga, snaga, duša, srce da ja to ne prepustim pa da ide gdje ide", zaključila je.
