Prvi pogon na ribolovnim brodovima, ako zanemarimo odgurivanje rukama i nogama s prvih izdubljenih balvana, bila su vesla koja se i danas u mnogim situacijama koriste kao pomoćni, a nerijetko i glavni pogon.
U tehnološkoj evoluciji su se ubrzo pojavila i jedra, ali do pojave prvih brodskih motora pokretanih parnim pogonom moralo se čekati do 1783. godine kada je francuski plemić, markiz Claude de Jouffroy d`Abbans uspio konstruirati prvi pravi parobrod. Nažalost, zbog vibracija motora taj se parobrod raspao već 15 minuta nakon isplovljavanja. No zato je već četiri godine kasnije američki inovator John Fitch proizveo parobrod s nizom lopatica s obje strane broda koji je mogao izdržati sve napore plovidbe. Naravno, ti su parni motori bili golemi i nespojivi s manjim plovilima, piše Novi list.
Između 1903. i 1905. godine mladi student strojarstva s Yalea Cameron Waterman uspio je proizvesti prvi pravi četverotaktni benzinski izvanbrodski motor. No zasluga kreiranja i proizvodnje utrživih izvanbrodskih motora nije pripala njemu, već američko-norveškom inovatoru Oleu Evinrudeu koji je između 1909. i 1912. godine uspješno prodao tisuće vlastitih izvanbrodskih motora. Zanimljivo je da je unatoč silini zamaha industrijske revolucije prvi brod s pogonom na dizel motore, Augustus, zaplovio tek 1927. godine.
Svaki tip barke može imati vlastiti tip motora
Od tog vremena pa do danas, napredak je na tom polju bio nezadrživ. Suvremena ponuda brodskih motora je više nego bogata, tako da slobodno možemo reći da svaki tip barke može imati vlastiti tip motora, ističe Novi list.
Prema vrsti goriva i procesu koji se tijekom rada odvija u brodskim motorima s unutarnjim sagorijevanjem, razlikujemo benzinske i dizel motore, a s obzirom na smještaj, način ugradnje i izvedbu razlikujemo unutarnje ugradbene i izvanbrodske motore.
A mnogi vlasnici snažnih motora novije generacije se nađu u neprilici kada shvate da njihov motor ne može raditi dugo u režimu spore vožnje kakav primjerice zahtijeva panula. Naime, takvi se motori pri minimalnom gasu lako pregrijavaju. Ugradnja trolling ventila može omogućiti sporu vožnju bez pregrijavanja motora, no u povratku u luku bi prije gašenja motora svakako trebalo pustiti motor da u leru odradi nekoliko minuta. Na taj se način pregrijani dijelovi najkvalitetnije hlade, odnosno temperaturno ujednače s ostatkom motora. Ipak, pravo rješenje problema je u postavljanju manjeg pomoćnog četverotaktnog motora na pomoćno krmeno zrcalo kojim će se bez pregrijavanja lako postići optimalno mala brzina, piše Boris Bulić za Novi list.
