Umjetna inteligencija polako pronalazi mjesto i u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Iako se o njezinu potencijalu često govori u kontekstu bržih dijagnoza, učinkovitije administracije i kraćih lista čekanja, stvarna primjena zasad je oprezna i uglavnom ograničena na pomoćne alate. Dok je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) već uveo virtualnu glasovnu asistenticu koja pomaže osiguranicima pri telefonskim upitima, u bolnicama se umjetna inteligencija koristi tek kao podrška liječnicima, ali nikako kao zamjena za njihovu stručnu procjenu.
Jedan od prvih vidljivijih koraka prema digitalizaciji komunikacije s građanima HZZO je napravio u lipnju prošle godine. Tada je uvedena virtualna glasovna asistentica HANA, namijenjena obradi poziva na besplatne brojeve Zavoda.
Kako objašnjavaju iz HZZO-a, riječ je o sustavu koji koristi elemente umjetne inteligencije kako bi osiguranicima pružio brže informacije i usmjerio ih prema odgovarajućoj službi.
„Od 18. lipnja 2025. godine HANA uspješno obrađuje dva glavna besplatna pozivna broja, za obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje. U prvih šest mjeseci rada obradila je ukupno 140.466 poziva“, navode iz Zavoda.
Podaci pokazuju kako je virtualna asistentica u velikom broju slučajeva građanima odmah pružila odgovor.
„Od ukupnog broja poziva, HANA je na 34.465 upita odmah dala zadovoljavajući odgovor, dok je 106.001 poziv preusmjeren na djelatnike HZZO-a koji su nastavili razgovor s osiguranicima“, pojašnjavaju.
Drugim riječima, umjetna inteligencija u ovom slučaju ne zamjenjuje ljude, nego im pomaže filtrirati i organizirati komunikaciju. HANA tijekom svakog poziva nudi i mogućnost spajanja s djelatnikom kontakt centra, a sustav se kontinuirano nadograđuje.
„HANA stalno uči iz baze znanja i iz ostvarenih poziva. U svakom trenutku korisnicima nudi dodatnu pomoć i mogućnost razgovora s djelatnikom koji je uključen u rad Kontakt centra“, ističu iz HZZO-a.
Sljedeći korak: manje čekanja na liniji
U Zavodu već planiraju i sljedeći korak. Cilj je, kažu, dodatno unaprijediti sustav tijekom 2026. godine kako bi mogao automatski odgovarati i na složenije upite.
„Plan je dodatno unaprijediti HANA sustav kako bi se omogućila daljnja automatizacija poslovnih procesa HZZO-a. Jedna od funkcionalnosti na kojoj se radi je mogućnost izravne provjere statusa osiguranika za dopunsko zdravstveno osiguranje“, navode iz Zavoda.
Takva rješenja, dodaju, trebala bi smanjiti čekanje na liniji i ubrzati dobivanje informacija.
„Na taj način osiguranici bi čekali manje, a svaki bi poziv bio što brže obrađen i zabilježen“, poručuju iz HZZO-a.
Umjetna inteligencija u splitskoj bolnici
Dok se umjetna inteligencija u administraciji već koristi, u bolničkom sustavu njezina primjena je opreznija. Provjerili smo kako se AI koristi u Kliničkom bolničkom centru Split.
Iz splitske bolnice ističu kako umjetna inteligencija zasad nije sustavno uvedena na razini cijele institucije.
„KBC Split nema formalno uvedene, centralno upravljane ili ugovorene AI sustave u produkcijskoj uporabi na razini cijele ustanove, niti AI alate koristi za upravljanje bolničkim procesima na institucionalnoj razini. Od primjene u stručnom radu, AI funkcionalnosti se koriste kao pomoćni alati u dijagnostici u pojedinim ustrojstvenim jedinicama poput radiologije za analizu određenih slikovnih pretraga te u patologiji kroz digitalne platforme/softversku potporu, ali uz obveznu liječničku verifikaciju nalaza“, navode iz KBC-a Split.
Zanimalo nas je koriste li se AI sustavi za očitavanje CT, MR ili RTG snimki.
„U radiologiji su dostupni pomoćni alati za analizu pojedinih RTG snimki te za detekciju modula na LDCT-u u okviru Nacionalnog programa probira i ranog otkrivanja raka pluća. Navedeni alati nisu autonomni i ne izdaju nalaze samostalno već radiolog uvijek pregledava i interpretira nalaz te ga potvrđuje“, ističu iz splitske bolnice.
Može li umjetna inteligencija ubrzati obradu nalaza i skratiti vrijeme čekanja pacijenata jedno je od najčešćih pitanja kada se govori o njezinoj primjeni u medicini. U teoriji, takvi alati mogu pomoći u standardizaciji postupaka i bržem uočavanju određenih promjena na medicinskim snimkama. Međutim, u praksi učinak ovisi o više čimbenika.
„AI može pomoći u standardizaciji i bržem uočavanju određenih nalaza, no u praksi to ovisi o vrsti pretrage, organizaciji rada i integraciji alata u postojeće sustave. U KBC-u Split, s obzirom da se AI koristi kao pomoćni, neautonomni alat uz obveznu liječničku interpretaciju, vrijeme izrade nalaza u pravilu se bitno ne mijenja, a odgovornost i dalje ostaje na liječniku“, kaže nam Kristina Bitanga iz KBC-a Split.
„U budućnosti bi mogla biti od koristi“
U KBC-u Split zasad ne postoje konkretni planovi za širu primjenu umjetne inteligencije u administrativnim dijelovima zdravstvenog sustava, poput automatizacije medicinske dokumentacije, obrade uputnica ili izrade medicinskih izvješća. Kako pojašnjavaju iz bolnice, takvi projekti trenutačno nisu u fazi provedbe niti je pokrenut postupak njihove nabave.
„Trenutačno ne postoje službeni planovi niti postupci nabave za uvođenje AI rješenja za automatizaciju dokumentacije, obradu uputnica ili medicinskih izvješća na razini ustanove“, navode iz KBC-a Split.
Ipak, mogućnosti primjene umjetne inteligencije prate se u pojedinim stručnim područjima gdje bi takvi alati u budućnosti mogli imati konkretnu korist u medicinskom radu.
„U pojedinim područjima stručnog rada postoje razmatranja budućih mogućnosti, primjerice u patologiji za pomoć u procjeni prediktivnih čimbenika i dijagnostici malignih tumora“, ističu iz bolnice.
Za sada, međutim, takve ideje ostaju na razini razmatranja.
„Konkretni modeli i proizvođači takvih sustava još nisu definirani“, dodaju iz KBC-a Split.
Tko je odgovoran?
Pitanje odgovornosti jedno je od ključnih kada se govori o primjeni umjetne inteligencije u medicini. Iako takvi alati mogu pomoći liječnicima u analizi medicinskih podataka, konačna odluka o dijagnozi i dalje ostaje u rukama stručnjaka.
Iz KBC-a Split naglašavaju kako umjetna inteligencija u njihovoj praksi ima isključivo pomoćnu ulogu te ne donosi samostalne medicinske zaključke.
„AI alati koji se koriste u KBC-u Split služe kao pomoć pri analizi, dok konačnu interpretaciju i verifikaciju nalaza provodi liječnik specijalist. Slijedom toga, nalaz se ne izdaje bez liječničke potvrde, a liječnik preuzima odgovornost za sadržaj nalaza u skladu s važećim pravilima struke i rada“, zaključuju iz splitske bolnice.
