Kijev danas više ne odražava slike rata kakve su bile prije tri godine. Dućani su ponovo otvoreni, a gužve na cestama postale su dio svakodnevnog života. No, nakon telefonskog razgovora Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom 12. veljače ove godine, ponovno su se javile noćne more iz 2022. godine, kada se prijetilo mogućim uništenjem Ukrajine.
Iako su Ukrajinci kritizirali predsjednika Joea Bidena zbog ograničenja u isporuci oružja, znali su da je on na njihovoj strani. S Trumpom je situacija drugačija, jer njegovi javni istupi često nalikuju narativima koje propagira Putin, piše BBC.
Trumpov pristup Ukrajini
Trump je optužio Ukrajinu za početak rata i nazvao Volodimira Zelenskog "diktatorom". Njegova strategija pregovaranja s Rusijom uključuje ustupke, među kojima je i izjava da Ukrajina neće ući u NATO te prihvaćanje mogućnosti da Rusija zadrži teritorij koji je osvojila silom. Putinov dosadašnji pristup jasno pokazuje da poštuje samo snagu, dok ustupke smatra znakom slabosti. Njegov ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, ponovio je zahtjev da NATO trupe ne ulaze u Ukrajinu radi pružanja sigurnosnih garancija.
Ihor Brusylo, savjetnik predsjednika Zelenskog, istaknuo je kako Trumpov pritisak dodatno otežava situaciju za Ukrajinu. "Ovo su vrlo teška i izazovna vremena", izjavio je Brusylo. Unatoč svemu, Ukrajinci ostaju odlučni u borbi za svoju neovisnost i pripadnost Europi.
Tragedija i hrabrost 2022.
Nakon ruske invazije 2022. godine, Kijev je gotovo pustio, a tisuće civila bježale su vlakovima prema zapadu. Ipak, Volodimir Zelenski odlučio je ostati u glavnom gradu, ne želeći formirati vladu u egzilu, čime je dodatno ohrabrio narod. Ukrajinske trupe uspjele su odbiti ruski napad na Kijev, što je preokrenulo stav zapadnih saveznika i omogućilo veću opskrbu oružjem.
Ruske trupe povukle su se iz Kijeva u ožujku 2022., ostavljajući iza sebe užasne dokaze ratnih zločina u gradovima Irpin, Buča i Hostomel. Svjedoci su opisivali brutalnost ruskih vojnika, a tijela civila ostajala su na ulicama, često spaljena u pokušaju prikrivanja zločina.
Paralela s prošlim ustupcima
Trumpov pristup Putinu i Rusiji mnogima podsjeća na politiku popuštanja iz 1938. godine, kada je Velika Britanija prisilila Čehoslovačku na ustupke Hitleru, upozorava BBC. Mnogi Ukrajinci vjeruju da Trump nema konkretan plan za završetak rata, već se samo želi približiti Putinu.
Iako Trump predlaže ustupke Rusiji, neki smatraju da time normalizira rusku agresiju, destabilizirajući sigurnost u Europi. Njegov zahtjev za 500 milijardi dolara u pravima na ukrajinska mineralna bogatstva bio je odbijen, dok Zelenski traži sigurnosne garancije u zamjenu za bilo kakve ustupke.
Neovisnost na liniji fronte
Rat još uvijek traje na frontama duž više od tisuću kilometara, od sjeverne granice s Rusijom do Crnog mora. Ukrajinske snage bore se protiv nadmoćnih ruskih trupa, uključujući vojnike iz Sjeverne Koreje, koje je poslao Kim Jong Un.
Iako su volonteri koji su se borili 2022. godine danas ubijeni, ranjeni ili iscrpljeni, ukrajinski vojnici ostaju čvrsti u svojoj odlučnosti da brane neovisnost. U društvu postoje napetosti između onih koji se bore i onih koji plaćaju mito kako bi izbjegli vojnu službu, ali mnogi vojnici smatraju da su bolje bez takvih ljudi na fronti.
Europski lideri prepoznaju prijetnje koje Trumpova politika nosi za sigurnost kontinenta, dok Ukrajinci ostaju predani borbi, svjesni da ishod ovog rata oblikuje budućnost cijele Europe.
