U Hrvatskoj cijene stambenih kvadrata i dalje rastu. I uz potrese i nesigurna gospodarska kretanja u pandemiji. No, pandemija je ipak dovela do laganog pada prodaje nekretnina.
Za obitelj Previšić iz zagrebačkog Španskog kupovina kuće ili stana s vrtom gotovo je nemoguća misija. Stanovi su većinom maleni i nemaju vrtove. Cijene su više i pitanje je koliko je jednoj obitelji moguće priuštiti si kuću ili stan u Zagrebu. A cijene nekretnina rastu i u pandemiji.
Promet nekretninama ipak pao
“Treba istaknuti da je taj rast cijena nekretnina prije svega uzrokovan rastom cijena novosagrađenih stanova za koje postoji posebna potražnja u gradu Zagrebu nakon potresa”, istaknuo je Dubravko Ranilović pri HGK.
Ali, promet je pao, kaže, u odnosu na prošli kvartal. “Oni koji očekuju nekakav pad cijena – mi ga skoro ne vidimo, ali sigurno će doći do neke stabilizacije tržišta u tom smislu jer ipak su očekivanja prodavatelja bitno nerealnija od onog što se dešava u realizaciji”, kaže Ranilović.
“Te cijene rastu brže i od dohodaka i od troškova gradnje i od najmova tako da ocjenjujemo da su one sad u jednoj umjerenoj razini precijenjene u odnosu na neku razinu koja bi bila opravdana s obzirom na te ekonomske varijable koje utječu na cijene nekretnina“, izjavio je Vedran Šošić iz HNB-a za Novu TV.
Prema podacima HNB-a u Hrvatskoj je lani prodano oko 32 tisuće nekretnina, tri tisuće manje nego u godini prije pandemije. U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji dvanaest tisuća, dvostruko više nego 2015. A rast cijena poticali su povoljni uvjeti financiranja, subvencije stambenih kredita, stabilnost zaposlenosti i dohodaka, rast štednje kućanstava. U Dubrovniku je pao promet, ali ne i cijene.
U Istri gotovo pola nekretnina kupe stranci
“Imamo nekretnine koje imaju dobre karakteristike, potražnja je tu veća od ponude, oskudica je takvih nekretnina na tržištu, a imamo i nekretnine koje imaju slabe karakteristike, one se ne mogu prodati ni po smanjenoj cijeni”, kazao je vlasnik agencije Igor Koprivica.
U Istri pak gotovo pola nekretnina kupe stranci, najviše Nijemci, Austrijanci, Slovenci. “Najviše traže male apartmane u povijesnim jezgrama, u centrima grada gdje je rentabilna nekretnina ili se može brzo prodati ili dugoročno iznajmiti, kao nekakva investicija recimo”, zaključio je Siniša Popadić iz agencije za nekretnine, piše Dnevnik.hr.
Dok se na Jadranu nadaju da će dobra turistička sezona pomoći i tržištu nekretnina, iz HNB-a upozoravaju, ako se brz rast cijena nastavi, rizici za financijsku stabilnost će jačati.
