PROLJEĆE JE, A U NAMA NEMIR Sezonske alergije haraju. Kako prepoznati je li možda u pitanju prehlada ili alergijska bolest, i kako ih liječiti?

Proljeće nam je već došlo na vrata, a s njim i sezona alergija koje sve više haraju. Ako se često budite s iritiranim nosom, grlom ili očima, najčešće su one razlog.

Peludna prognoza prema razini peludi u zraku i vremenskoj prognozi donosi korisne bioprognostičke podatke koji omogućuju alergičnim osobama planiranje dnevnih aktivnosti i odgovarajuće preventivne postupke, a prema informacijama koje nudi Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, kkoličina peludi u zraku u Gradu Splitu za crikvinu, čemprese i grab je visoka - što znači da će sve alergične osobe imati tegobe. Za hrast crniku, jasen i trave je umjerena, no i ta prognoza većini alergičnih osoba donosi tegobe.

Sezonske alergije mogu uvelike narušiti kvalitetu života, uzrokujući simptome poput kihanja, svrbeža očiju, začepljenog nosa i umora. No, mnogima je ove simptome ponekad teško razlučiti od prehlade. Upravo zbog toga kontaktirali smo uglednu splitsku liječnicu Željku Roje, specijalisticu otorinolaringologije s djelatnom privatnom specijalističkom ordinacijom u Splitu i pitali ju što su sezonske alergije, koji su najčešći okidači, kako prepoznati simptome i koje su mogućnosti liječenja i prevencije.

"Ne prođe ni jedan dan u godini a da se netko od prijatelja, rodbine ili poznanika ne potuži da ima problema s alergijama ma što to značilo. Ponekad Vam izgleda da je cijeli svijet alergičan na nešto? Niste jedini.

Uistinu, alergijske bolesti imaju karakter moderne epidemije i prema prognozama Svjetske zdravstvene organizacije do 2020. svako drugo dijete bit će na nešto alergično. Činjenice su to koje zabrinjavaju iako se radi o bolestima koje ne ugrožavaju život, ali značajno narušavaju kvalitetu življenja", kazala nam je dr. Roje.

Koje su to alergijske bolesti?

Riječ je o:

1. ALERGIJSKI RINITIS
2. ASTMA
3. ALERGIJSKI DERMATITIS

Jedna osoba može imate sve tri bolesti ili kroz različita razdoblja života može prelaziti jedna u drugu jer se zapravo radi o istim mehanizmima nastanka.

"Alergijski rinitis i astma se često pojavljuju zajedno. Oko 40% pacijenata s alergijskim rinitisom ima smetnje s donjim dišnim putovima, a više od 80% pacijenata s astmom ima i nosne simptome. Taj postotak ide na preko 95% nakon uzimanja precizne anamneze i kliničkog pregleda" kazala nam je liječnica.

Neliječeni alergijski rinitis predstavlja rizični čimbenik za pojavu astme o čemu morate voditi računa! Naime, osnovna respiracijska funkcija nosa jest „kondicioniranje“ zraka i njegova priprema za donje dišne putove. Prolaskom kroz nos zrak se zagrijava, vlaži i pročišćava i na taj način služi kao zaštita za donje dišne putove. U slučaju alergijskog rinitisa izostaju navedene funkcije čime se otvara mogućnost da hladni i nepripremljeni zrak u genetski predisponiranih pojedinaca dovede do hiperreaktivnosti  bronha i povećane izloženosti alergenima što može dovesti do pojave simptoma astme, objasnila nam je.

Alergijski rinitis (AR) je globalni zdravstveni problem i jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine. O tome svjedoče sljedeće činjenice:

• pogađa 20 – 30 % populacije,
• prevalencija raste,
• predstavlja rizični čimbenik za razvoj astme,
• značajno utječe na kvalitetu života (negativan utjecaj na spavanje i odmor, simptomi ometaju učenje i produktivnost na poslu),
• troškovi liječenja su visoki.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), više od 600 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od AR-a. Više od 40 % oboljelih su djeca. Prevalencija AR-a u zemljama EU-e trenutno iznosi oko 25 %, pri čemu se u svim dobnim skupinama bilježi trend njezina rasta.

"Iako se radi o bolesti koja ne ugrožava život, AR značajno utječe na kvalitetu života izazivajući brojne simptome koji nisu izravno vezani uz AR: umor, agitiranost, nesanica, nagluhost, nervoza, mučnina, osjećaj tuge i depresije. U djece prevladavaju simptomi agitacije i hiperaktivnosti tijekom dana.  AR predstavlja "podlogu" ili je rizični čimbenik za brojna druga stanja i bolesti (astma, rinosinuitis, polipoza, upale srednjeg uha s iscjetkom) što dodatno povećava njegov medicinski značaj, ali i troškove liječenja.  Djeca s AR imaju više epizoda akutnih respiratornih infekcija gornjih dišnih putova, one dulje traju i imaju ozbiljniji tijek", kaže dr. Roje.

"Iako su nam na raspolaganju efikasni lijekovi čija je učinkovitost i sigurnost ispitana brojnim kliničkim istraživanjima, rezultati liječenja često izostaju. Razloge za to treba tražiti u nedovoljnoj informiranosti bolesnika i liječnika o sigurnosti i efikasnosti pojedinih lijekova što rezultira smanjenom suradljivošću i neuspjehom liječenja. Zato Vam želim skrenuti pozornost na brojne jednostavne i jeftine postupke i pripravke koje možete koristiti bez straha i bez predrasuda u Vašoj borbi protiv simptoma alergijskog rinitisa pri čemu nikako ne smijete zanemariti osnovnu preporučenu terapiju", dodaje.

No da biste lakše razumjeli kako ga liječiti, morate razumjeti što je alergijski rinitis i kako ga prepoznati. Odavno je poznato da je prava informacija najsigurniji put do uspjeha.

Proučite "neprijatelja" kako biste ga svladali

Simptomi alergijskog rinitisa nisu u svih bolesnika jednaki.

Fenotipski postoje dvije osnovne skupine: tzv. kihavci /slinavci i  začepljeni (blokeri).

KIhavce ili slinavce lako prepoznajemo (kihanje, svrbež nosa, vodenasta sekrecija sprijeda na nos ili straga u ždrijelo, grebanje u grlu i česti očni simptomi  - rinokonjuktivitis - svbrež i crvenilo očiju, pojačano suzenje). Začepljeni imaju samo jako začepljen nos, nema sekrecije , nema svrbeža  te se takvi pacijenti često vode kao sasvim druge dijagnoze. Naravno, neki bolesnici imaju i jedne i druge  simptome.  Ovisno o vodećim simptomima prilagođavamo i izbor specifičnih lijekova i način liječenja.

U tablici su pojašnjene razlike fenotipova alergijskog rinitisa:

Najčešći alergeni su: poleni trava, stabala i korova, plijesni (spore), grinje kućne prašine, grinje skladišta, alergeni iz žohara, pasa, mačaka, štakora, konja, krava i ptica.

Alergijska reakcija na kućne ljubimce (mačke i pse) nije uzrokovana njihovim krznom i dlakom.

Najvažniji alergen u mačaka nastaje u slini. Osušena slina lijepi se na tapete, namještaj i zidove i stoga ostaje u prostoru čak do 6 mjeseci nakon što mačka napusti kuću! U psa alergeni potječu iz sline, mokraće i kože.

Poleni predstavljaju spolne stanice biljaka i u cilju održanja vrste moraju biti preneseni s jedne biljke na drugu. Biljke koje oprašuju kukci produciraju mali broj peludnih zrnaca i rijetko uzrokuju alergiju. Za razliku od njih, biljke koje oprašuje vjetar (trave, stabla, korovi) stvaraju veliku količinu zrnaca polena i predstavljaju najčešći uzrok alergija. Većina zrnaca polena je veličine 20 -30 mikrona i stoga se zaustavlja u nosnoj sluznici gdje izaziva simptome.

Poleni trava, stabala i korova imaju izraziti sezonski karakter i njihova distribucija je regionalna. Tako nije podjednaka rasprostranjenost pojedinih alergena ni na razini RH. Stoga postoji posebno izrađen tzv. peludni (alergijski) kalendar za kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku . U Dalmaciji naiprominentniji alergeni su cvijet masline i crkvina (kraj svibnja i lipanj) te peludi čempresa (kraj veljače, ožujak, travanj) te peludi trava (travanj i svibanj).

Naravno da je  sve to podložno varijacijama uslijed klimatskih promjena kojima svjedočimo.

Prehrambeni alergeni koji u ranom djetinjstvu izazivaju reakciju su najčešće: jaja, mlijeko i soja.

Liječenje alergijskog rinitisa

Adekvatnim odabirom terapije u više od 90% bolesnika može se postići dobra kontrola bolesti. Liječenje rinitisa odvija se na četiri razine ovisno o tipu i težini bolesti: izbjegavanje alergena (kontrola okoliša), edukacija bolesnika tj. roditelja, imunoterapija i farmakoterapija.

Izbjegavanje alergena i mjere kontrole okoliša uključuju preventivne aktivnosti kojima se izbjegava izlaganje poznatim alergenima. To uključuje uklanjanje ljubimaca iz kuće (stana), pranje pokućstva parom visoke temperature što denaturira proteinske alergene, provjetravanje stana, smanjivanje vlažnosti stana i sl. Najjednostavnije je postići izbjegavanje alergena u bolesnika alergičnih samo na pelud prateći peludni kalendar. Ovo svakako uključuje i mjere kojima se sprečava izlaganje nespecifičnim pokretačima, npr. iritansima, duhanskom dimu i sl.

U svrhu smanjenja kontakta nosne sluznice s alergenima može pomoći i nošenje nosnih filtera (pacijenti ih slabo podnose) ili ispiranje nosa izotoničnom/hipertoničnom otopinom.  S istim ciljem preporučuje se korištenje celuloznog praška. Korištenje inertnog celuloznog praška tijekom sezone polinacije statistički značajno smanjuje nosne simptome SAR-a u djece ukoliko se primjenjuje tri puta dnevno. Zbog neškodljivosti doza se može povećati ovisno o koncentraciji peludi u zraku. Ovakvih pripravaka ima danas na tržištu i u Hrvatskoj.

Farmakoterapija rinitisa je najrašireniji način liječenja. Izbor lijekova, kao što je već ranije rečeno, ovisi o vrsti rinitisa i o težini kliničke slike, ali i o fenotipu (kombinaciji simptoma) AR.

Prema smjernicama lijek izbora je antihistaminik poglavito u „kihavaca i slinavaca“. Najdjelotvornije lijekove, ujedno i prvi terapijski izbor za umjereno teški i teški stupanj alergijskog rinitisa i to poglavito za „začepljene“, predstavljaju kortikosteroidi za lokalnu, intranazalnu primjenu - INKS). Bioraspoloživost (količina kortikosteroida koja uđe u sistemski krvotok) INKS je mala (manja od 0.5%) što bitno smanjuje opasnost od sustavnih nuspojava poglavito u dječjoj dobi. Sistemska apsorpcija je neznatna, tako da je moguća i dugotrajnija primjena u djece.

[Sivo]Najčešće nedoumice i strahovi

1. Smijem li djetetu davati kortikosteroid?

Naravno ako za to postoji indikacija. Valja ga primjenjivati uvijek ujutro, jer tako najmanje utječe na prirodni ritam lučenja vlastitih kortikosteroida Vašeg djeteta.

2. Hoće li davanje kortikosteroida dovesti do smanjenja rasta mog djeteta?

Neće ukoliko ga primjenjujete u propisanoj dozi na propisani način.

3. Koliko dugo trebam davati terapiju za alergijski rinitis svom djetetu?

Dok ima simptome. U cjelogodišnjem rinitisu može se napraviti stanka tijekom ljetnih mjeseci kada su djeca više na zraku, a ne u kući gdje su izložena alergenima.

4. Ako dijete ima i astmu i rinitis trebam li liječiti i jedno i drugo?

Svakako. Nemojte podcjenjivati važnost disanja na nos za donje dišne putove.[KRAJ]

Prehlada ili alergijski rinitis

Pogoršanje simptoma se  naravno može  spriječiti ukoliko se pridržavamo savjeta liječnika i uzimamo adekvatnu terapiju.

[Sivo]Hitnu medicinsku pomoć valja potražiti u slučaju naglog oticanja jezika, dna usne šupljine, grkljana kada postoji problem disanja. Osim toga u slučajevima  akutne generalizirane urtikarije. Ali, sami alergijski rinitis nikada ne zahtijeva hitnu intervenciju.[KRAJ]

Alergijski marš

Alergijska bolest je genetski determinirana i prema konceptu alergijskog marša pogađa nekoliko glavnih organa.

"Alergijski marš je termin koji opisuje kako alergijska bolest napreduje tijekom života. Obično započinje ekcemom (dermatitisom) u prvim mjesecima djetetova života. U 1/3 do 1/2 djece povezan je s alergijom na hranu koja je najčešća u prve tri godine života. Alergija na hranu može uzrokovati probavne simptome (proljeve, grčeve i sl.). U kasnijem djetinjstvu i adolescenciji prevladavaju respiracijski simptomi (rinitis i astma).

Dakle, svaka osoba koja ima alergijski rinitis može imati i zahvaćenost donjeg dišnog puta u smislu astme. Adekvatnim liječenjem  nosne sluznice smanjujemo simptome bronhitisa i poboljšavamo kvalitetu života bolesnika", objasnila nam je liječnica.

"Značaj disanja na nos  na cjelokupnu funkciju disanja možda ćete bolje prepoznati kada objasnim koja je funkcija nosne sluznice i zašto je moramo čuvati i liječiti.

Unutrašnjost nosa i nosnih hodnika presvučena je dobro prokrvljenom sluznicom s nježnim cilindričnim i trepetljikavim epitelom. U podsluznici je mnoštvo žlijezda koje stvaraju sluz pod utjecajem vrlo bogate mreže živčanih vlakana koji rade neovisno o našoj volji (neurovegetativni sustav). Sluznica i žlijezde  proizvode sluz koja pokreće trepetljike u smjeru ždrijela i probavnog trakta te se tako pročišćava udahnuti zrak.

Osim što je mehanički pročišćavač, nos je i imunološka barijera za antigene (uzročnike alergije) i mikroorganizme (bakterije i viruse). U nosu se nalaze i mirisna osjetila koja otkrivaju razne mirise iz okoline. Mirisna osjetila prenose podražaje preko njušnih niti do njušnog živca koji informacije prosljeđuje centru za njuh u mozak. Zahvaljujući tome možemo na vrijeme osjetiti štetnu kemikaliju, plin, pokvarenu namirnicu, ali i uživati u mirisima hrane, cvijeća, parfema.

Vrlo je važna uloga nosne sluznice u  "kondicioniranju" zraka zahvaljujući mehanizmima zagrijavanja (25-37°C) i vlaženja zraka (85%). Disanjem na nos potiču se brojni refleksi u prsnom košu i plućima koji omogućavaju dublje disanje (Disanje punim plućima!).Osim toga, nosne šupljine sudjeluju u stvaranju zvuka kao rezonantni prostori pri govoru i pjevanju. Dobro je poznato kako lako možemo prepoznati govor osobe kojoj je začepljen nos i preko telefona (nazalni govor). Ukoliko dođe do narušavanja integriteta sluznice nosa i njenih strukturnih promjena gube se sve gore navedene funkcije u većoj ili manjoj mjeri i stvaraju se predispozicije za bolesti ne samo nosa već i okolnih organa i donjih dišnih putova", objašnjava dr. Roje.

Poruka za kraj za sve oboljele od alergijskog rinitisa

"Nakon postavljene dijagnoze važno je pravilno i sustavno provođenje mjera liječenja.

AR je bolest sinusiodalnog karaktera što znači da jačina simptoma jako varira od godine do godine iz zasada neobjašnjivih razloga.

Prva stepenica u liječenju i prevenciji svih bolesti pa tako i AR je svakako edukacija (zato i čitate jedan ovakav ćlanak).

Važno je znati da svi lijekovi mogu samo KONTROLIRATI simptome bolesti, ali i ne ju izliječiti (jer nam je taj oblik reakcije imunološkog sustava genetski određen).

Zato se treba fokusirati na olakšavanje i kontrolu simptoma:

1. izbjegavanjem alergena (okolišne mjere)
2. smanjenjem kontakta nosne sluznice i alergena (nosni filteri)
3. farmakološkim pripravcima koji su u službenim smjernicama liječenja AR (antihistaminici i kortikosteroidi)
4. ostalo (higijensko-dijetetske mjere, fototerapija)

Zapamtite da se adekvatnim odabirom terapije u više od 90% bolesnika može se postići dobra kontrola bolesti", kaže dr. Roje.

Sada na kraju valja kapitalizirati naučeno

Što nam sve treba za pojavu simptoma AR:

1. alergeni u zraku (bez alergena nema bolesti)
2. genetski predisponirana osoba (bez sklonosti nema bolesti)
3. alergene valja udahnuti kako bi došli u doticaj sa sluznicom nosa (bez kontakta sa sluznicom nema bolesti)

Sad kada to znamo možemo djelovati na svakoj od ovih „postaja“.

Kako?

"1. SMANJIMO KOLIČINU ALERGENA U ZRAKU – kontrola okoliša (npr. uništavanje ambrozije)

2. GENETSKU PREDISPOZICIJU NAŽALOST NE MOŽEMO MIJENJATI, ali možemo odgoditi pojavu bolesti npr. neizlaganjem iritansima, duhanskom dimu (zabrana pušenja)

3. a) SMANJIMO UDISANJE ALERGENA – pratite peludni kalendar i bio prognozu i tako izbjegnite alergene

b) SMANJIMO KONTAKT ALERGENA SA SLUZNICOM NOSA – prije izlaska iz zatvorenog prostora uštrcajte u nos preparat koji poput filtera oblaže sluznicu nosa i onemogućava kontakt alergena i sluznice. Time ćete zasigurno barem umanjiti jačinu upalne reakcije. Osim toga jako je važno na povratku izvana gdje ste bili izloženi alergenima odmah skinuti odjeću i obuću koje ste nosili jer su one pune alergena. Izbacite je vani ili operite! Odmah isperite nos kako biste uklonili s površine sluznice ostatke alergena koji su se tu „nahvatali“ dok ste bili vani. Isto tako otuširajte se kako biste i s površine kože i kose uklonili alergene i tako smanjili vrijeme izloženosti istima. Racionalizirajte svoje izlaske iz zatvorenog prostora u prirodu, a pri svakom izlasku i povratku kući ponovite gore navedeno!" objašnjava dr. Roje.

[Sivo]Poruka za roditelje s djecom koja imaju problema s disanjem na nos

Nos nije samo ukras na našem licu kako nam to mediji prikazuju. On je puno više od toga. Njegovu je važnost možda najbolje opisao jedan francuski fiziolog koji je rekao da je “nos onaj dio pluća u kojeg možemo ugurati prst“.

Disanje na nos osigurava normalan rast i razvoj djeteta na više razina. U dojenačkoj dobi osigurava normalno hranjenje. Odgovorno je za normalnu funkciju Eustahijeve cijevi i susljedno funkciju srednjeg uha i normalan sluh i razvoj govora. Osigurava kondicioniranje zraka i njegovu pripremu za donje dišne putove. Potiče brojne reflekse koji šire prsni koš i pluća čime se postiže bolji kapacitet pluća. Prolaz zraka kroz nos poticaj je za rast i razvoj nosnih kostiju i oblikovanje vanjskog izgleda nosa i lica u cjelini.[KRAJ]

Je li 'normalno' kihati?

Za kraj, pitali smo dr. Roje je li kihanje "normalno"? Naime, rezultati istraživanja objavljenog u američkom medicinskom časopisu pokazuju da više od 95% normalnih osoba kihne i ispuhuje nos u prosjeku manje od 4 puta dnevno.

"Kihanje je refleksni obrambeni mehanizam sluznice nosa na strano tijelo koje je zrakom ušlo u nos ili na iritanse. Nije nužno znak alergisjkog rinitisa! Nema točnog broja kihanja koji su 'dozvoljeni'", odgovorila nam je dr. Roje.

[Sivo]Zahvaljujemo dr. Željki Roje na ponuđenim informacijama i odgovorima.[KRAJ]

---

---