U Splitu je počela obnova tradicijskih kamenih kućica na Marjanu. Radovi su dio velikog projekta kojim bi do kraja godine trebale biti gotove i rekonstrukcija i revitalizacija Botaničkog vrta, nova promatračnica na Sedlu, nove biciklističke i pješačke staze, obnova trim-staze te kompletna multimedijska signalizacija navedenog.
S kamene kućice, nekadašnje pojate u Lubinskom portu, skinut je betonski krov. Iako odavno ne služe svrsi, svaka pojata ima ime: Sedlo, Kuća babe Marte, Pojevina, Protupožarni put, Rasadnik, Policijska, piše HRT.
– Ovim dijelom obuhvaćamo radove isključivo na predjelu Bena dok ćemo se na područje vrha Marjana preseliti u sljedećem periodu – kazao je Ante Šustić, voditelj projekta obnove.
Do kraja listopada svih će sedam marjanskih kućica izgledati kao kada su podignute – i bit će pravi primjer tradicijske pučke gradnje.
– Radi se o tome da bi trebalo skinuti staru žbuku, da bi trebalo fugirati, neke da, neke ne i pretežno će biti pokrov od starih kamenih ploča. Pretežno će to biti meštri koji su malo stariji i koji su to već radili – govori Zdravko Budimir, predstavnik izvođača radova.
Još se u katastru iz 1831. godine vidi da su na južnim padinama poluotoka i dijelu sjevernih bili vinogradi, maslinici, voćnjaci i pašnjaci. Kao i svugdje u Dalmaciji, uz njih su se gradile pojate, zaklon ljudima i stoci. Nakon obnove, kućice će služiti za edukaciju i promidžbu Marjana.
– To je jedan vrlo opsežan projekt Marjan 2020 – brdo prošlosti, oaza budućnosti, koji predviđa brojne aktivnosti, u stvari obnove i dodavanja sadržaja unutar Park šume Marjan. Obnavljamo vježbalište, dječji grad, radit će se nove staze pješačke, biciklističke, trim staza će se obnoviti, dakle jako puno tih sadržaja ćemo obnoviti kroz projekt – kaže Radojka Tomašević, pročelnica Službe za međunarodne i europske projekte Grada Splita, piše HRT.
Ukupna vrijednost projekta 26 je milijuna kuna, a većinom je riječ o nepovratnim europskim sredstvima.
Bravo za opširnu informaciju. Ma bilo bi dobro objavit nastavak. Istražit, šta je s južnim padinama. One su cile bile u vinogradima, voćnjacima, oranicama a i danas su. I živilo se tamo i živi i danas. A tretira se ka park šuma. Neobično, a i diskriminirajuće prema stanovnicima i vlasnicima parcela u Mejama. Eto, ja vam predlažem a vi kako znate. Imate koga pitat a i pisali ste jedanput o tome.