Američki predsjednik Donald Trump objavio je kako je postignut okvir budućeg sporazuma vezanog uz Grenland, koji bi Sjedinjenim Američkim Državama omogućio uspostavu vojnih baza na „malim džepovima teritorija“, uz snažniju ulogu NATO-a u zaštiti cijelog arktičkog prostora.
Trump je u srijedu navečer iznenada povukao najavljene carine prema osam europskih država te na društvenoj mreži Truth Social poručio da je s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom dogovorio okvir rješenja koje se, kako je naveo, ne odnosi samo na Grenland nego na „cijelu arktičku regiju“.
„Ovo rješenje, ako se realizira, bit će izvrsno za Sjedinjene Američke Države i sve NATO saveznice“, poručio je Trump.
NATO potvrđuje početak pregovora
U službenom priopćenju NATO je naveo kako će započeti pregovori između Danska, Grenlanda i Sjedinjenih Država, s ciljem sprječavanja ruskog i kineskog vojnog ili gospodarskog uporišta na tom strateški iznimno važnom području, piše Daily Mail.
Rutte je za Fox News izjavio kako se pitanje danskog suvereniteta nad Grenlandom nije dovodilo u pitanje.
„Razgovarali smo o tome kako provesti predsjednikovu viziju zaštite Grenlanda, ali i cijelog Arktika – na kopnu, moru i u zraku. Ima još puno posla“, rekao je Rutte.
„Mali džepovi teritorija“ za američke baze
Prema pisanju The New York Timesa, visoki vojni dužnosnici NATO-a raspravljali su o modelu prema kojem bi Danska ustupila SAD-u ograničene dijelove grenlandskog teritorija za izgradnju američkih vojnih baza. Taj je aranžman uspoređen s britanskim vojnim bazama na Cipru, koje se smatraju suverenim teritorijem Ujedinjenog Kraljevstva.
Trump zasad nije iznio detalje sporazuma, ali je potvrdio da bi NATO i SAD zajednički radili na razvoju američkog sustava proturaketne obrane „Golden Dome“, kao i na podjeli prava na eksploataciju mineralnih resursa.
„Bit će uključeni u Golden Dome, bit će uključeni u mineralna prava – kao i mi“, rekao je Trump u razgovoru za CNBC, dodavši kako očekuje da će sporazum trajati „zauvijek“.
Povlačenje ratoborne retorike i tržišni oporavak
U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu Trump je ublažio retoriku i poručio kako SAD neće silom preuzeti Grenland.
„Ne moram koristiti silu, ne želim koristiti silu i neću je koristiti. Sve što Sjedinjene Države traže jest mjesto zvano Grenland“, rekao je.
Nakon objave sporazuma, američka su se burzovna tržišta oporavila od pada izazvanog Trumpovim prijetnjama carinama. Dow Jones porastao je za 1,2 posto, S&P 500 za 1,16 posto, a Nasdaq za 1,18 posto, iako su indeksi i dalje u tjednom minusu.
Geostrateška važnost Grenlanda
Trump je ranije zaprijetio carinama Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Finskoj zbog slanja vojnika na Grenland. Od početka drugog mandata više je puta isticao kako bi SAD trebao osigurati kontrolu nad Grenlandom kako bi spriječio širenje ruskog i kineskog utjecaja.
Grenland ima izniman strateški značaj zbog pristupa Arktiku, gdje topljenje leda otvara nove plovne rute i pristup prirodnim resursima. Otok je bogat naftom, zlatom, grafitom, bakrom, željezom i rijetkim zemnim elementima, a već sada na njemu djeluju NATO-ove vojne baze.
Američka administracija smatra da bi Grenland mogao imati ključnu ulogu u infrastrukturi sustava „Golden Dome“, ali i u smanjenju američke ovisnosti o kineskim opskrbnim lancima za rijetke minerale.
