Željko Primorac, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije, osvrnuo se na dojmove iz Krakova, istaknuvši kako je riječ o gradu koji na svakom koraku svjedoči o snažnom odnosu prema vlastitoj povijesti, tradiciji i nacionalnom identitetu.
Kako navodi, u sklopu hodočašća posjetio je staru poljsku prijestolnicu, grad koji "odiše poviješću i tradicijom", a u kojem se, kaže, na svakom koraku mogu vidjeti spomenici kraljevima i zavjetne crkve. Posebno je naglasio kako cijeli grad živi za svoju baštinu te da se u njega slijevaju ekskurzije iz svih krajeva Poljske.
Katedrala kao čuvar nacionalnog identiteta
Primorac ističe da Krakowom dominiraju kraljevski dvorac i katedrala svetog Stanislawa, prvog poljskog biskupa i zaštitnika Poljske. Upravo u toj katedrali, smatra, najbolje se može iščitati snaga suvremene Poljske.
"Katedrala je počivalište sveca i zaštitnika zemlje, ali i kraljeva, generala i predsjednika. Tako su na jednom mjestu našli Jan Sobjeski, maršal Pilsudski, general Sikorski i predsjednik Kaczynski. Sve velikan do velikana, imena koja po slavi i zaslugama nadmašuju granice Poljske", poručio je Primorac. Dodao je i da Poljaci iznimno brižno čuvaju svoje naslijeđe, pa unutar katedrale zaštitari paze da nitko ne fotografira ili ne učini nešto neprimjereno. "Jer, treba paziti i na mir pokojnika", naveo je.
"Svakom narodu potrebni su simboli"
Govoreći o razlozima zbog kojih je upravo katedrala u Krakovu postala snažan simbol nacionalnog identiteta, Primorac smatra da je odgovor jednostavan. "Svakom narodu su potrebni simboli iz kojih crpi snagu i koji su kohezivni faktor svih slojeva društva", istaknuo je.
Prema njegovim riječima, Poljska upravo iz svoje prošlosti crpi snagu za budućnost, a njezin razvoj vidljiv je i bez detaljnog proučavanja statistika. "Poljska izrasta u velesilu u svakom pogledu. Ne treba analizirati statističke podatke kako bi se vidjelo očigledno. Dovoljno je prošetati njihovim gradovima i selima", poručio je.
Usporedba sa Solinom i kritika domaćeg odnosa prema baštini
U nastavku osvrta Primorac je povukao paralelu s Hrvatskom, posebno apostrofirajući odnos prema lokalitetu na Gospinu Otoku u Solinu, koji naziva nacionalnim mauzolejem hrvatskih narodnih vladara.
"A mi? Što mi radimo? Tri godine nismo sposobni otkopati i prezentirati nacionalni mauzolej hrvatskih narodnih vladara na Gospinu Otoku u Solinu. Tri godine vodimo rasprave o dvije platane koje treba posjeći kako bi se otkopalo i prezentiralo najsvetije iz nacionalne povijesti", upozorio je. Na kraju je zaključio kako ga takav odnos prema vlastitoj povijesnoj baštini duboko frustrira.
"Ponekad me zaista sram. Još nam je i dobro kakvi smo", zaključio je Primorac.
