Turizam u Hrvatskoj se koliko-toliko drži. Hoće li on biti i najpogođeniji ovom krizom i s kakvim će "ranama" svijet izaći iz pandemije, u Dnevniku HTV-a govorio je ekonomski analitičar Željko Kardum.
Cijene apartmana na moru ne padaju (barem ne od Istre do Splita), turista će biti ukupno manje. Ali naša kratka sezona ovaj se put pokazala kao prednost - manje je izgubljeno i brže se može nadoknaditi. Uz to posebno treba naglasiti da naš turizam ima veliku uvoznu komponentu. To znači da za sobom ne povlači velik dio hrvatske poljoprivrede i ostalih industrija, kao što je to slučaj u drugim zemljama, kaže Kardum.
Oporavak, dodaje Kardum, najbolje možemo pratiti na primjeru Kine koja je prva ušla u krizu i prva iz nje izlazi. Tijekom najžešće krize u veljači popunjenost njihovih hotela bila je 7,4%, a već potkraj ožujka 31,8%.
Premda se činilo da će istočna Azija i Pacifik proći najbolje jer imaju rast, a ne pad BDP-a, prema posljednjoj prognozi Svjetske banke o regionalnom padu gospodarstva - to i nije tako. Naime, nihovo budžetiranje i potrebe bile su projicirane na uobičajeni rast od 8-9%, a sad imaju 0,5%. Tako da su oni pali znatno više od mnogih dijelova svijeta.
Neće mnogo bolje proći ni razvijeni
Službene su procjene Američkih federalnih rezervi da bi nezaposlenost mogla dostići 30%, i da bi se veličina gospodarstva mogla prepoloviti, u financijskom smislu. To se čini nevjerojatno, ali - američke su burze već sad u prosjeku pale 30%.
A koliki su globalni razmjeri, govori podatak da je financijsku pomoć MMF-a već zatražilo 80 zemalja. EU je već sad alocirala paket pomoći gospodarstvu vrijedan 750 milijardi eura, od toga 390 milijardi nepovratno. Nepovratnih 390 milijardi je veličina šest hrvatskih BDP-a.
Koja je nabolja investicijska strategija tijekom recesije?
Najvažnije je tijekom krize ne ulagati u „cikličke dionice". To su dionice proizvođača automobila, namještaja, odjeće, zračnih prijevoznika, hotela i restorana. One slijede ekonomske cikluse. Tek kad gospodarstvo raste, ljudi troše (kupuju nove automobile, preuređuju kuće i putuju). Prema jučer objavljenim podacima, Hrvatska je na prvom mjestu u EU po padu prodaje novih vozila u prvoj polovini 2020. Pad registracije novih automobila je čak 54,4 posto.
Koje su kompanije i sektori otporni na krizu?
Najotporniji na krizu su proizvođači osnovnih higijenskih potrepština (jer svi redovito kupuju sapun, deterdžent, šampon, pastu za zube, toaletni papir i papirnate ručnike). Glavne globalne kompanije u ovom sektoru su: Colgate-Palmolive Company (CL), Proctor & Gamble Co (PG), and Unilever N.V. (UN). Zavirite u ormariće i smočnice. Svako hrvatsko kućanstvo ima barem desetak njihovih proizvoda, naglašava Kardum.
Slijede maloprodajni lanci prehrambenih proizvoda i proizvođači kozmetike. Čak i tijekom socijalne distance ili prilikom videopoziva žene i muškarci vole lijepo izgledati. Najveći svjetski proizvođači imaju velik dio svog „manje luksuznog" portfelja, za kojim potražnja u izolaciji ne opada.
Na krizu su otporni i proizvođači alkohola
Pivo, vino i žestoka pića su „visokoprofitni proizvodi". Istraživanja pokazuju da potrošači u krizi mijenjaju navike. Manje troše na skupa pića, ali kupuju veću količinu jeftinijih pića. Tako da "cash flow" proizvođača tijekom krize ostaje relativno stabilan, a s njime i cijene njihovih dionica.
U Hrvatskoj imamo nešto drugačiju sliku
Međutim u Hrvatskoj imamo nešto drukčiju sliku, jer su naši mali proizvođači mali, naročito vinari - i ovise o turizmu, kaže Kardum. Oni će ove godine imati prosječan pad prodaje od otprilike 50%. Ali država im je već osigurala pomoć zbog posljedica krize od 56,5 milijuna kuna - kroz program „krizne destilacije", tj, ako predaju vino na destiliranje i tako održe likvidnost. Druga je opcija program skladištenja - ako imaju prostor, vino ne stavljaju na tržište, a dobiju novac za održanje vlastite likvidnosti.
Potrošači prelaze na internet, i to ne samo radi kupnje
U EU se 2018. samo 12% liječničkih konzultacija obavljalo telefonom ili e-poštom i samo 4% liječnika pratilo je svoje pacijente putem interneta. Od početka pandemije više od 50% konzultacija obavljalo se telefonom ili videopozivom.
Većina europskih osnovnih i srednjih škola te sveučilišta prešla je na nastavu na daljinu. Zanimljiv podatak je da se broj preuzimanja aplikacija za videokonferencije povećao 30 puta (znači 3000%) u odnosu na 2019. I na kraju, rad od kuće. 2018. samo 5% radnika u Uniji radilo je od kuće. Tijekom pandemije taj je broj dosegnuo 20%! Takvi trendovi mogli bi se zadržati i nakon pandemije.
