"Jučer nas je napustio dugogodišnji član i počasni predsjednik, šjor Stanislav Piplović, jedan od najvažnijih kroničara graditeljstva, urbanizma i kulturne baštine Splita i Dalmacije."
Tako su vijest o njegovoj smrti objavili iz udruge Collegium Split, ističući da je riječ o čovjeku čiji je rad desetljećima određivao način na koji razumijemo, tumačimo i čuvamo naslijeđe juga Hrvatske.
"Napustio nas je naš dugogodišnji član i počasni predsjednik, naš šjor Stanko", poručili su iz udruge Collegium Split.
Od splitskog đaka do doktora znanosti
Dr. sc. STANISLAV PIPLOVIĆ, dipl. ing. arh., rođen je 7. svibnja 1932. godine u Splitu. Školovao se u Prvoj muškoj gimnaziji, a potom u Srednjoj tehničkoj građevinskoj školi, gdje je 1951. položio diplomski ispit. Studij arhitekture upisao je 1952. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu, a diplomirao 1960. godine.
Iz udruge Collegium Split podsjećaju da je Piplović već u ranim godinama pokazivao disciplinu i širinu interesa – od tehničke prakse do humanističkog promišljanja prostora.
U praksi je radio kao rukovoditelj i nadzorni organ gradilišta, potom na poslovima investiranja, projektiranja i urbanizma te prostornog planiranja. Karijeru je započeo u građevinskom poduzeću Tehnogradnja, nastavio kao projektant u Projektnom birou Tehnika, a potom kao voditelj Odjela za prostorno planiranje u Građevinskoj direkciji. Bio je i honorarni profesor na srednjim i višim stručnim školama, a u mirovinu je otišao 1992. godine.
No, kako naglašavaju iz Collegium Split, njegov stvarni “drugi” radni vijek tek je tada dobio puni zamah: arhivi, studije, terenska istraživanja i neumorno pisanje.
"Split i Dalmacija bili su mu više od teme – bili su mu životni poziv", ističu iz Collegium Split.
Čuvar baštine: Projekti koji su spasili povijest
Više desetljeća Stanislav Piplović intenzivno se bavio poviješću arhitekture Dalmacije, posebno Splita, kao dijelom opće povijesti umjetnosti, te teorijom i praksom zaštite graditeljskog nasljeđa. Među njegovim se ostvarenjima posebno ističu konzervatorski zahvati na očuvanju spomenika kulture: premještanje i rekonstrukcija klasicističkog ljetnikovca Garagnin u Divuljama kod Trogira, izrada urbanističko-arhitektonskog rješenja i projektne dokumentacije uređenja venecijanske barokne utvrde Gripe u Splitu za potrebe Pomorskog muzeja i mornaričke knjižnice, kao i sudjelovanje u istraživanju antičke nekropole pronađene 1965. godine na području Lore.
Iz udruge Collegium Split naglašavaju da su upravo takvi zahvati najbolji dokaz kako se stručnost može pretvoriti u trajnu javnu korist: očuvani prostori, zaštićeni spomenici i jasnije razumijevanje vlastite povijesti.
"Svaki kamen imao je priču, a on je znao kako je ispričati", poručuju iz Collegium Split.
Skoro 45 godina Piplović se bavio znanstvenim istraživanjima, osobito arhivskim, iz povijesti i teorije urbanizma, arhitekture, zaštite graditeljskog nasljeđa i likovnih umjetnosti. Objavio je 12 knjiga i brošura, 187 znanstvenih i 118 stručnih radova u Hrvatskoj i inozemstvu, te oko 250 prigodnih i popularnih članaka, prikaza i rasprava.
Posebno se ističe njegova uloga u vraćanju u fokus gotovo zaboravljenih autora: Giannantonija Selve, Basilija Mazzolija, Petra Pekote i Ćirila Ivekovića. Upravo to, ističu iz Collegium Split, pokazuje koliko je njegov rad bio više od pukog bilježenja činjenica – bio je ispravljanje zaborava.
"U stručnu je literaturu vraćao ljude koje smo skoro izgubili iz sjećanja", navode iz Collegium Split.
Urednik i javni intelektualac
Bio je stalni suradnik godišnjaka Kulturna baština, uredio je tematske blokove u časopisu Mogućnosti, sudjelovao u enciklopedijskim izdanjima Hrvatskog leksikografskog zavoda, te s referatima nastupao na više od stotinu znanstvenih skupova. Pisao je i za brojne novine, a bio je prisutan i u radijskim i televizijskim emisijama kroz okrugle stolove i javne rasprave.
Kako navode iz Collegium Split, njegova posebnost bila je sposobnost da znanstveno precizno, ali ljudski toplo govori o baštini, približavajući je široj publici.
"Njegova misija bila je približiti baštinu ljudima – ne kao prošlost, nego kao odgovornost", ističu iz Collegium Split.
Priznanja i trajno nasljeđe
Za sveukupni doprinos istraživanju povijesti i kulturne baštine dobio je Osobnu nagradu Splitsko-dalmatinske županije 2017. godine, a 2022. godine Nagradu Grada Splita za životno djelo. Njegova bibliografija objavljena je kao posebno izdanje naklade Društva prijatelja kulturne baštine Split.
I na kraju, ponovno poručuju iz udruge Collegium Split, Stanislav Piplović ostaje trajno prisutan u Splitu – u tekstovima, u obnovljenim prostorima, u kartama grada i u znanju koje je prenosio.
"Šjor Stanko nije samo proučavao baštinu – on ju je živio", zaključuju iz Collegium Split.
