Sunčeva aktivnost posljednjih dana privlači posebnu pažnju znanstvenika i javnosti zbog snažne solarne baklje klase X7.1 koja je eruptirala 1. listopada 2024. iz sunčeve pjege AR3842. Ova baklja je uzrokovala privremene radioprekide na određenim područjima te je praćena koronalnim izbačajem mase (CME), koji bi mogao stići do Zemlje oko 5. listopada. Preliminarni modeli NASA-e predviđaju mogućnost značajne geomagnetske oluje, što bi moglo imati učinke na tehnologiju i uzrokovati pojavu aurore borelais, poznate i kao polarna svjetlost, čak i u nižim zemljopisnim širinama.
Sunčeve pjege sa splitskog područja snimio je fotograf Pavlimir Ugrin.
Jedan od ključnih pokazatelja geomagnetske aktivnosti je KP indeks, koji se koristi za mjerenje intenziteta geomagnetskih oluja. Kp indeks se mjeri na skali od 0 do 9, pri čemu viši brojevi označavaju jače oluje. Za pojavu polarne svjetlosti u nižim širinama, poput Hrvatske, potreban je Kp indeks između 6 i 7 ili viši. Prema trenutnim prognozama, KP indeks bi mogao doseći ove razine oko 5. listopada, što bi povećalo šanse za pojavu aurore čak i iznad naših krajeva.
Geomagnetske oluje poput ove mogu imati različite učinke na Zemlji. Mogu izazvati smetnje u satelitskoj komunikaciji, navigacijskim sustavima (poput GPS-a) te čak uzrokovati fluktuacije u električnim mrežama. Ovi učinci su posebno izraženi u višim širinama, ali jače oluje mogu izazvati smetnje i u nižim širinama. Iako su polarna svjetla u Hrvatskoj rijetka, geomagnetske oluje jačeg intenziteta mogu omogućiti ovaj spektakl na nebu, što bi bio neuobičajen, ali impresivan prizor.
Za sve one koji su zainteresirani za promatranje polarne svjetlosti, preporučuje se pratiti ažurirane prognoze geomagnetske aktivnosti i Kp indeksa tijekom sljedećih nekoliko dana, a dobar izvor podataka predstavlja web stranica Spaceweather.com, kao i mobilna aplijacija Aurora.
Spektakularna polarna svjetlost 11. svibnja 2024.
Podsjetimo, svibnju ove godine, Europa je imala priliku doživjeti iznimno rijedak i spektakularan prizor – polarnu svjetlost vidljivu iz nižih zemljopisnih širina, uključujući i Hrvatsku. Taj za nas rijetki nebeski fenomen bio je rezultat snažne solarne baklje klase X8.7, koja je uzrokovala izuzetno jaku geomagnetsku oluju. Zahvaljujući tome, polarna svjetlost, obično vidljiva samo u polarnim područjima, bila je vidljiva u mnogim europskim zemljama, čak i na krajnjem jugu Mediterana.
Ovaj fenomen trajao je cijelu noć, a svjetlosni spektakl bio je toliko intenzivan da su se svjetleći pramenovi zelene, crvene i ljubičaste boje protezali nebom. Pri tome je aurora borealis bila vidljiva golim okom, posebno na ruralnim područjima daleko od gradskih svjetala. Bio je to jedan od najsnažnijih prikaza polarne svjetlosti u posljednjih nekoliko desetljeća.
