Predsjednik Zoran Milanović je nakon vijesti da Tužiteljstvo BiH provjerava navode iz kaznene prijave protiv njega zbog negiranja genocida u Srebrenici izjavio da mu tužiteljstvo "može puvati". Kaznena prijava je prošle godine podnesena protiv Milanovića, a iako su iz državnog tužiteljstva potvrdili da rade na predmetu, kažu da više informacija ne mogu iznijeti, piše Klix.
Milanovićev ured je njegovu navodnu izjavu da u Srebrenici nije počinjen genocid odbacio kao laž. Predsjednik je jučer naglasio da su Majke Srebrenice boravile u Kninu 2015. na poziv bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Naveo je da su tada rekle "da nije bilo oslobođenja Knina da bi bilo drugog genocida u Bihaću".
"Tužiteljstvo BiH mi može puvati"
"Sad bih ja opet trebao paziti što govorim da ne bih uvrijedio Majke Srebrenici i bio negator genocida. Ja nisam negator genocida, nisam to nikada rekao. Nisam negator masovnog, krvavog zločina. Kako ćemo to kvalificirati, tu za mene nije zadnja riječ nekolicina sudaca koji su u tom predmetu sudili.
Moram pitati Židove kojih je ubijeno šest milijuna, i Tutsije u Ruandi kojih je umlaćeno u mjesec dana 800.000 i Srbe koji su stradalo u Jasenovcu na destine tisuća i 5000 do 6000 mladih muškaraca koji su ubijeni oko Srebrenice u pokušaju da se probiju kroz srpski obruč", rekao je Milanović.
Milanović je dalje kazao da navedeni zločini ne mogu biti isti, ali da su u kategoriji gnjusnih i neljudskih zločina. Upitan kako komentira izvide Tužiteljstva BiH u vezi njegovih izjava, Milanović se zapitao "čime se oni bave".
"Zaista imate Tužiteljstvo koje se bavi time? I to za nekoga tko je nedodirljiv za njih. Dakle, meni mogu 'puvat' što se kaže u Dalmaciji. Evo optužite rukovodstvo Republike Srpske, oni su u tim stvarima vrlo brutalni. Sve ih provedite, uhitite, ali to nije više turska carevina", rekao je Milanović novinarima.
Avaz podsjeća da je odlukom bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka krajem srpnja 2021. izmijenjen Kazneni zakon BiH tako da se u članku 145. dodala stavka: "Tko javno odobri, negira, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".
