Krajem ožujka 2019. godine završilo je javno savjetovanje o izmjenama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Jedna od važnijih promjena u ovom Pravilniku je povratak naknade za boce mlijeka i mliječnih proizvoda koja je ukinuta 2015. godine. Povratna naknada uvodi se i za staklenu ambalažu volumena do dva decilitra, što se odnosi na brojne dječje sokove i napitke te alkoholna pića poput malih pakiranja vina. Ovaj potez znači poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda za oko 0,52 kune te sokova i drugih proizvoda pakiranih u staklene ambalaže do 0,2 litre za oko 0,62 kune.
Unatoč poskupljenjima, građani su pozdravili ovu izmjenu, no proizvođači se redom protive. Sudeći po primjedbama pristiglim tijekom javnog savjetovanja i mljekari i proizvođači sokova smatraju da se radi o značajnom financijskom udaru koji će rezultirati padom prodaje i jačanjem strane konkurencije na tržištu. Negoduju i jer prikupljanje ambalaže za mliječne proizvode znači dodatne sanitarne probleme. Kako bi se izbjeglo mikrobiološko onečišćenje druge ambalaže, potrebno je ispiranje deterdžentima, što znači veća potrošnja vodnih resursa te dodatno onečišćenje okoliša.
Još se ne zna kada će izmjene stupiti na snagu
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću završilo je 25. travnja, a Pravilnik je prema najavama iz Ministarstva okoliša i energetike trebao biti objavljen početkom 2020. godine, no to se nije dogodilo. U Ministarstvu još uvijek ne znaju kada će izmjene stupiti na snagu, a na brojna pitanja koja smo im postavili odgovorili su poprilično šturo.
- Prijedlog izmjena i dopuna pravilnika i uredbe o otpadnoj ambalaži koje uključuju uvođenje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade za otpadnu ambalažu od tih proizvoda su prošle javno savjetovanje, razmotrene su te su raspravljene primjedbe sa stručnim i interesnim skupinama, a temeljem čega se usklađuje tekst ovih propisa te se njihova objava očekuje. Sukladno dogovoru, bit će određeno i vrijeme prilagodbe za mljekarsku industriju kako bi se uskladili sa zahtjevima propisa - odgovor je Ministarstva na naš upit.
Ne navode konkretne datume, a ne govore ni što će se uvođenjem Pravilnika dogoditi s onim proizvodima koji se već nalaze na policama trgovina, a nemaju oznaku povratna ambalaža. Na isto nisu znali odgovoriti ni predstavnicima Eko Ozra, tvrtke koja okuplja 28 hrvatskih proizvođača i uvoznika.
- Prijedlog izmjena "Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži" i Prijedlog izmjene "Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom" navode da će sustav povratne naknade obuhvatiti ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda i ambalažu volumena 0,20 litara, šest mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika odnosno Uredbe u Narodnim novinama. Smatramo da se radi o prekratkom roku i predložili smo rok od godine dana, jer zakonodavac nije dao odgovor na pitanje što će se desiti sa proizvodima za koje je proizvođač već platio naknadu zbrinjavanja u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i nalaze se na policama ili su na skladištima proizvođača. Ne znamo je li te proizvode sa stupanjem na snagu odredbi Pravilnika potrebno povući sa polica jer neće biti pravilno označeni oznakom povratne naknade ili zakonodavac prihvaća prijedlog novog članka, da se isti mogu prodavati do isteka zaliha - govori direktorica Eko Ozre Dragica Bagarić.
"Iznenadne izmjene zakona na Hrvatsku stavljaju naglasak kao na zemlju nepovoljnu za investicije"
Sporan je, smatra Bagarić, i vremenski period u kojem se ove izmjene uvode, a naglašava i da prikupljanje PET ambalaže za mlijeko i mliječne proizvode zbog sanitarnih problema izbjegavaju sve članice Europske unije.
- Obzirom da promjene utječu na sustav gospodarenja otpadnom ambalažom u Republici Hrvatskoj, držimo da bi trebale biti komplementarne s ukupnim budućim promjenama sustava gospodarenja otpadnom ambalažom koje će prema europskoj regulativi morati biti implementirane s 5. srpnja 2020. godine, te ne vidimo jasne razloge i opravdane argumente za njihovim iniciranjem u postojećem vremenskom periodu. Prijedlogom ovih promjena u ovome vremenskom kontekstu na Hrvatsku se samo dodatno stavlja naglasak kao na zemlju nepovoljnu za investicije obzirom na iznenadne promjene zakonskog okvira. Predloženim Izmjenama i dopunama Pravilnika, zakonodavac želi obuhvatiti sustavom povratne naknade i proizvode mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda, koji nigdje u zemljama članicama EU koji imaju uspostavljen sustav depozita nisu obuhvaćeni , poput Danske, Finske, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Litve, Estonije..., vjerovatno iz razloga što ta ambalaža predstavlja sanitarni problem u cijelom lancu od sakupljanja, skladištenja te prijevoza do pogona za recikliranje s obzirom da je zbog specifičnih svojstava podložna mikrobiološkom onečišćenju - kaže Bagarić. Dodaje da Hrvatska i ovako ispunjava ciljeve propisane europskom regulativom, pa ne vidi ni potrebu za uvođenjem prikupljanja staklene ambalaže do 0,20 litara.
- Kroz sustav povratne naknade u Hrvatskoj temeljem Izvješća FZOEU o gospodarenju otpadnom ambalažom za razdoblje 2016. -2017. godine, vidljivo je da su stope sakupljanja vrlo visoke te su iznosile između 80 posto za staklenu i Al ambalažu i 94 posto za PET ambalažu. Obzirom da za ambalažu koja se nalazi u sustavu povratne naknade Hrvatska ispunjava postojeće propisane ciljeve, kao i dio budućih ciljeva koje donosi europska regulativa, ne vidimo trenutnu neophodnu potrebu za uvođenjem dodatne ambalaže od pića kako bi se pospješilo ispunjavanje ciljeva. Dapače, umjesto stavljanja dodatnog fokusa na kategoriju otpada koja je već adekvatno zbrinuta, trebali bi uložiti dodatne napore u edukaciju stanovništva kako bi sav ostali otpad bio adekvatno odvojen i zbrinut - zaključuje Bagarić.
