Još početkom svibnja Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), predstavila je prijedlog kompleksne porezne reforme, čiji je cilj – kako su naglasili iz vodstva HUP-a – rasterećenje rada.
Prijedlog je pripremila radna skupina nakon višemjesečnog rada, predvođena glavnom ekonomisticom, Ivom Tomić, a predsjednik HUP-a, ujedno i predsjednik uprave Plive, Mihael Furjan, kod predstavljanja je rekao da je vrijeme za promjene jer „visoko opterećenje plaća i dalje predstavlja ogroman teret za poslodavce, unatoč manjim poreznim reformama koje je Vlada provela posljednjih godina“.
Od 200 do 1600 kuna veće plaće za sve
U javnosti su najjače odjeknule konkretne projekcije smanjenja poreza na plaće i socijalnih doprinosa koja bi mogla prouzročiti povećanje neto plaća za 200,400, 600 do 1600 kuna. Primjerice, radnik koji zarađuje 6000 tisuća kuna, nakon reforme HUP-a, dobio bi oko 500 kuna više, piše Net.hr.
No, na vrlo konkretan i ozbiljan rad radne skupine ministar financija, Zdravo Marić, tada je – tek na propitivanje novinara - odgovorio da ga se „uzima u obzir“, no da će se o svim „detaljima i specifičnostima“, o tome „kada bi nešto trebalo stupiti na snagu“ – još dodatno „razgovarati i analizirati“.
'Mariću je prihvatio načela, pitanje je samo načina'
Dvadesetak dana nakon predstavljanja prijedloga Net.hr upitao je ekonomisticu Tomić iz HUP-a je li iz Vlade bilo nešto više od „uzimanja u obzir“, te su saznali da su upravo ovog tjedna započeli razgovori s ministrom Marićem, da je održan sastanak na kojem su predstavnici HUP-a iznijeli razloge za potrebom hitnih izmjena u poreznom sustavu s ciljem poreznog rasterećenja rada.
„Republika Hrvatska sve teže hvata korak s konkurentnim tržištima Europske unije, osobito što se tiče zadržavanja kvalitetne radne snage, kao i privlačenja nove. Jedan od glavnih razloga za to jesu upravo visoka opterećenja na plaće, koja predstavljaju ogroman teret za poslodavce i onemogućuju značajan rast dohotka svim zaposlenicima, a osobito onim visokokvalificiranim, zbog čega oni sve češće odlaze u inozemstvo ili odabiru rad na daljinu za strane poslodavce. Ovaj problem se posebno ogleda u svjetlu trenutnih ekonomskih zbivanja sa značajnim rastom cijena koja stavljaju dodatni teret i na poslodavce, ali i na njihove zaposlenike.“, izdvojila je Iva Tomić ključne razloge za reformu koje su iz HUP-a i predstavili ministru.
„Ministar je na sastanku naglasio da načela u HUP-ovim prijedlozima može prihvatiti, s obzirom da nam je svima cilj rasteretiti rad i ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, samo je pitanje načina na koji se to može napraviti. Naime, predložene izmjene bi svakako imale i određeni učinak na proračunske prihode, pa je potrebno napraviti analizu cijelog sustava.
HUP je iznio i određene prijedloge nadoknade potencijalno izgubljenih proračunskih prihoda, uz naglasak da bi ovo trebale biti samo kratkoročne promjene dok je presudna reforma rashodne strane proračuna kako bi se otvorio dodatni prostor za cjelokupno porezno rasterećenje građana i poslovnog sektora. Zaključak sastanka je da je ovo prvi u nizu razgovora na ovu temu te bi zajedničkim snagama trebali iznaći način da se konačni cilj – značajno rasterećenje troškova rada – i ostvari.“, odgovorila je Iva Tomić na pitanje Net.hr-a o tome kako je ministar Marić reagirao.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
