'Druga strana mita' naziv je predavanja koje je u organizaciji Omladinskog kulturnog centra Palach i udruge Val kulture održano u subotu, 30. ožujka 2019. godine u Rijeci u klubu Palach. Predavanje je održao Goran Mikas, solist na tradicijskim instrumentima i predstavnik udruge Val kulture za Splitsko-dalmatinsku županiju, a sve u svrhu promocije bogate i još uvijek nedovoljno istražene baštine Poljica.
Uvodno je prikazan kratki dokumentarni film pod nazivom 'Poljička baština'. Nastavljeno je uz predaju o tri brata, Tišimiru, Elemu i Krešimiru, sinovima kneza Miroslava, koji su, nakon što im je ubijen otac, pobjegli iz Bosne u strahu od strica, te se odlučili naseliti na području između Cetine, Žrnovnice, i mora. Područje s mnogo malih polja, zbog čega je i dobilo ime Poljica, podijeljeno je Mosorom i Perunom na Gornja, Srednja i Donja Poljica, te se svaki od trojice braće nastanio na jednom dijelu, a današnji se stanovnici smatraju potomcima trojice braće.
Život stanovnika bio je uređen vrlo strogim Poljičkim statutom, trećim najstarijim pisanim statutom u svijetu, pisanim poljičicom, ali i prožet brojnim vjerovanjima i mitovima. Govoreći o slavenskim mitovima i legendama, odnosu između boga Peruna i brata mu Velesa, božice Mokoš, Jarila koji donosi proljeće, njegove žene Mare koja se, nakon što ju Jarilo prevari, pretvara u božicu zime Moranu, predavač je posebnu pažnju posvetio pričama vezanima za područje Poljica. Istaknuo je da se u slavenskom svijetu bog Perun prikazuje kao sokol, dok ga u Poljicima utjelovljuje lastavica. Narodne priče obiluju živopisnim likovima izmišljenim s jasnim ciljem - kako bi se djecu spriječilo u nepodopštinama i zaštitilo ih od opasnosti. Tako se prema narodnom vjerovanju u šumi krije Maciklić koji otima djecu, Babaroga k sebi povuče djecu koja zaviruju u bunar, dok Cetinom vlada Topac koji ih utopi ukoliko se igraju pored vode.
U svom izlaganju predavač se dotakao i priča o vilama i vješticama kojima obiluju narodne predaje, a sve je bilo popraćeno brojnim fotografijama.
Dinamično predavanje u kojem se ispreplitalo realno i nadnaravno, u kojem su se izmjenjivale znanstvene činjenice i narodna vjerovanja i običaji zaključeno je emotivnom izvedbom melodije na armenskom duduku, drvenom puhačkom glazbalu.
