Splitsko - dalmatinska županija je u okviru projekta "Pomorsko je dobro" u srijedu organizirala radni sastanak pod nazivom "Potpora jedinicama lokalne samouprave u upravljanju pomorskim dobrom".
Uz predstavnike Županije na sastanak održan u Sveučilišnoj knjižnici stigli su i predstavnici općina i gradova s područja županije te predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te nadležnih inspekcijskih službi.
Radni sastanak organiziran je s ciljem pružanja edukativne i logističke potpore jedinicama lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije u efikasnom upravljanju pomorskim dobrom u dijelu njihove nadležnosti, osobito u izdavanju i nadzoru koncesijskih odobrenja za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na učinkovit i transparentan način.
"Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama je najbolja moguća zaštita pomorskog dobra"
Privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, Stipe Čogelja, naglasio je da su u Splitsko-dalmatinskoj županiji tek na 15 posto cjelokupne obale utvrđene granice pomorskog dobra. Da bi se taj proces ubrzao neophodno je, kaže, donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
- Nažalost, svjesni smo problematike Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i nekih slijepih crijeva, da tako nazovemo, koje taj zakon ostavlja, a među njima su i granice pomorskog dobra. Na oko 15 posto cjelokupne obale su utvrđene granice pomorskog dobra. U zadnjih nekoliko godina smo napravili preko 120 prijedloga, a Ministarstvo je usvojilo ukupno dvadesetak. Novim Zakonom bi se to utvrđivanje spustilo na razinu Županije što bi bilo puno efikasnije, zato po stoti put apeliramo na novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, jer to je najbolja moguća zaštita pomorskog dobra - kaže Čogelja.
Naglašava da se novi Zakon najavljuje od 2008. godine, a posljednja verzija, iako izrađena, još uvijek nije prošla niti javno savjetovanje.
Nedostatan angažman jedinica lokalne samouprave
Kod većine problematičnih područja nije problem samo nemogućnost Županije, već i nečinjenje jedinica lokalne samouprave koje često otežu s izradom nove prostorno planske dokumentacije.
- Razgovaramo s predstavnicima jedinica lokalne samouprave, a to ćemo napraviti i danas, i naglašavamo kako je neophodno prostorno planski urediti i pomorsko dobro. Nažalost, i sama struka, izrađivači prostornih planova i zavodi, te ljudi koji na tome rade unutar jedinica lokalne samouprave, nisu dovoljno percipirali more i pomorsko dobro u smislu daljnjeg razvoja grada i općine u kojoj se nalaze. Mi ćemo ih i financijski i kroz programe usvojene na Županijskog skupštini poticati da se prostorni planovi donose i da se more i pomorsko dobro uređuje i na taj način, jer tako se smanjuje mogućnost nelegalnih gradnji i nadogradnji - govori.
Upitan radi li Grad Split aktivno na rješavanju ovog problema, nije optimističan.
- Koliko je nama poznato pokrenula se izrada podloge za prostorno plansku dokumentaciju, odnosno za izradu Urbanističkog plana uređenja (UPU) za sve splitske plaže. Međutim, to je dugotrajan i dosta skup proces u koji se gradovi i općine rijetko upuštaju. Možda je i logično, iz njihove perspektive, kad se donosi UPU za njihovo područje, nema nikakvog dodatnog prihoda za grad i općinu, odnosno nema tu investitora koji će platiti komunalnu i druge naknade, tako da su to dosta skupi dokumenti koji daju relativno malo efekta i to onda nažalost omogućava stvaranje nereda na tom prostoru - kaže Čogelja. Nalašava da najuređenije pomorske granice imaju otok Vis, odnosno gradovi Vis i Komiža. Makarska i Omiš pripremaju dokumentaciju, dok Split i Trogir kaskaju.
Županija planira zaštitu osjetljivih područja od daljnje devastacije; u pripremi i GIS aplikacija
Najveći problem devastacije pomorskog dobra je na otocima i u zapadnom dijelu županije, kaže Čogelja, ali i najavljuje moguće rješenje.
- Dobili smo oko 180 prijava i za oko njih 50 za iduću godinu pripremamo natječajnu dokumentaciju. Zajedno s Lučkom kapetanijom idemo u vidljivu zaštitu pomorskog dobra. Kao Županija nismo u mogućnosti rušiti nelegalne objekte, ali možemo staviti zaštitu kojom ćemo spriječiti daljnju devastaciju - kaže Čogelja.
U pripremi je i informacijski sustav za upravljanje pomorskim dobrom, odosno GIS aplikacija u kojoj će građani u bilo kojem trenutku moći provjeriti ima li određeno područje koncesiju te što ona obuhvaća. Više o sustavu kazao je Zlatko Modrinić iz Geoinformatike.
- Sustav koji smo razvili za Splitsko - dalmatinsku županiju obuhvaća sve aspekte pomorskog dobra, od registracije do koncesije, koncesijskih odobrenja, lučkih područja... Radi se o širokom web sustavu i nadamo se da će njegova kvaliteta pridonijeti većoj transparentnosti rada - kaže Mudrinić. Napominje da je aplikacija već spremna i može se koristiti već iduću sezonu, ali njena puna funkcionalnost, odnosno 100-postotna popunjenost podataka, očekuje se u sezoni 2021. godine.
