Politolog s Instituta za društvena istraživanja, Nikola Baketa, gostovao je u Studiju uživo gdje je s Ilijom Radićem razgovarao o tome kome će štetiti sukob oko NSATU misije, odnosno slanja časnika u Njemačku. Otkrio je i kako dišu mladi u kontekstu predsjedničke kampanje, piše N1.
Oštra komunikacija premijera i predsjednika došla je na najniže razine u dugo vremena. Tko je najveći gubitnik?
“Najviše gubi demokracija u Hrvatskoj. Mi zadnjih pet godina svjedočimo urušavanju institucija u jednom demokratskom sustavu. I knjiga “Kako umiru demokracije” analizira kako odnosi i kršenje normi normalnog ponašanja polako vode do odumiranja demokracije”, govori politolog Nikola Baketa koji ističe da do njega ne dolazi naprasno, već polagano.
Baketa navodi i primjere itekako vidljive u hrvatskom političkom životu.
“To je nesazivanje Nacionalnog vijeća za sigurnost, kao i kandidiranje predsjednika Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima”, navodi i govori da to doprinosi do sve većeg zatvaranja u dva tabora i polarizacije koja se potom prenosi na društvo.
Povlačenje zastupnika oko NSATU misije
Ustav kaže da se o ovakvim misijama trebaju dogovoriti predstavnici izvršne vlasti, a ako to ne naprave red je na saborskoj većini. Mnogi zastupnici se ne žele svrstavati pa kažu da ne žele o tome odlučivati jer se oni nisu dogovorili. Kako komentira to povlačenje?
“To je dokaz erozije naših demokratskih institucija. Oni su navikli da su tu da dižu ruke za jedan ili drugi prijedlog, da ne promišljaju previše. Sad kad vidimo da je potrebna dvotrećinska većina vidimo da je ispred njih zadatak kojem nisu dorasli.
To je posljedica toga što se naša parlamentarna demokracija svela da izvršna vlast koristi parlament za dizanje ruku i potvrđivanje odluka. Većina odluka se donosi ili u Vladi ili u kabinetu premijera. Sve ostalo je isključivo – mašinerija”, poentira Baketa.
Mišljenja je da se odluke donose promatrajući njihov utjecaj vrlo ograničeno i kratkoročno. NSATU misija je postala tema predsjedničke kampanje, a drugi kandidati tu teško mogu dobiti neke badove.
Borba se ne bi trebala voditi između dva brda, kako kaže Baketa, nego oko merituma:
“Možda će sutra biti neka NATO misija koje će nama biti bitna pa nećemo imati podršku unutar Saveza, to je ustvari bit Saveza u koji smo ušli. Ako ne sudjelujemo i završimo u potencijalnom sukobu – gdje smo onda? Ne promišlja se o tim stvarima.”
Odnos politike i mladih
Jesu li mladi nezainteresirani za politiku ili obrnuto?
Baketa ističe da se radi o velikoj skupini koja obuhvaća osobe od 15 do 30 godina: “Heterogena su skupina, ali zabilježili smo blagi porast zainteresiranosti što može biti rezultat globalne nesigurnosti, rata na Bliskom istoku…”
Često se spominje važnost društvenih mreža, poglavito TikToka u dopiranju do mladih: “Nije tako jednostavno i mladi opet imaju svoje razumijevanje i politike i kandidata”, komentira on.
Prema Crobarometru favoriti za predsjednika su Zoran Milanović i Dragan Primorac. Promatrajući spomenutu skupinu, mlade, situacija se razlikuje pa tako aktualnog predsjednika prati nezavisna Marija Selak Raspudić.
“Populacija mladih i po našim istraživanjima naginje malo više udesno. Ona je relativno mlada osoba pa i tu vjerojatno ima neke poveznice. Predstavlja neki treći put”, smatra stručnjak.
Komentirajući lokalne izbore, Baketa smatra da su gradonačelnici većih gradova u dobroj poziciji. Na pitanje kako ocjenjuje dosadašnje dvije i pol godine mandata Tomislava Tomaševića na čelu Zagreba, Baketa govori da je najveći problem kako one nevidljive uspjehe približiti građanima.
“Mandat od četiri godine ne rješava probleme koji su se događali dugo vremena. Neke stvari je vjerojatno mogao bolje napraviti”, govori politolog koji dodaje da je najveći trn u oku nerješavanje odlagališta Jakuševac.
