Na današnji dan 1974. godine na Kavkazu su poginuli hrvatski alpinisti - Ante Bedalov, Nenad Čulić, Viktor Tabaković i Urso Vrdoljak
Dana 24. srpnja 1974., prije točno 50 godina, prilikom uspona smjerom Križ Ušbe u sjeverozapadnoj stijeni Ušbe (4710 m) na Kavkazu dogodila se alpinistička nesreća u kojoj su tragično stradala četvorica istaknutih hrvatskih alpinista – Ante Bedalov, Nenad Čulić, Viktor Tabaković i Urso Vrdoljak.
Uspomena na hrvatske alpiniste poginule u ledenoj lavini na Kavkazu 1974. ostala je trajno utkana u sjećanje hrvatskih planinara i alpinista. Hrvatski planinarski savez, Hrvatska gorska služba spašavanja, HGSS stanice Zagreb i Split, PDS Velebit, HPD Mosor i HPD Ante Bedalov te brojni planinarski prijatelji njeguju tužnu uspomenu na svoje alpinističke učitelje i kolege, prisjećajući se njihova djelovanja i doprinosa razvoju alpinizma u Hrvatskoj.
Na alpinističkom pohodu na Kavkaz u ljeto 1974. sudjelovalo je 15 alpinista iz bivše države, među kojima i šestorica iz Hrvatske. Nakon aklimatizacijskog uspona na Elbrus (5633 m), članovi pohoda podijelili su se u tri skupine radi penjačkih uspona u stijenama Čatin Taua, Ulu Taua i Ušbe. Hrvatski alpinisti Ante Bedalov, Nenad Čulić, Viktor Tabaković i Urso Vrdoljak odlučili su se za smjer Križ Ušbe u sjeverozapadnoj stijeni istoimene planine. Smjer koji su odabrali bio je tehnički vrlo zahtjevan (ocjena 5b), a dodatno ga je otežavao naporan trodnevni pristup s opremom za penjanje i višednevni boravak u planini.
Uspon su započeli 23. srpnja ujutro, a njihovo napredovanje toga su dana pratili sovjetski alpinisti koji su penjali u obližnjoj Šeldi. Istočno od nje nalazi se Pik Šurovski, u čijoj su stijeni bila trojica Slovenaca. Oni su navečer 24. srpnja vidjeli dvije crvene rakete ispaljene iz smjera Križa Ušbe, što je značilo da je hrvatskim alpinistima potrebna pomoć. Te noći cijelo je područje zahvatilo snažno nevrijeme, a helikopter koji je poletio sljedećega dana zbog slabe vidljivosti nije mogao ništa učiniti.
Krajem 2011. u Hrvatskom planinarskom savezu zaprimljena je, posredstvom Gorske reševalne službe Slovenije, poruka češkog alpinista Jiřija Rezeka, koji je na ledenjaku Ušbe pronašao tijelo nepoznatog poginulog planinara, a nedaleko od njega i raznu opremu, među kojom se isticala plastična čuturica sa znakom slovenske Gorske reševalne službe. Dao je i podatke o mjestu pronalaska.
Na temelju tih informacija, 2012. godine HPS i HGSS organizirali su potragu za posmrtnim ostacima hrvatskih alpinista ispod Ušbe. Potražni tim činili su vođa Darko Berljak, Edin Alikalfić, Dražen Pezer i Hrvoje Kamenjarin. Uz brojne izazove, u toj je potrazi prvo pronađeno tijelo o kojem je javio češki alpinist, ali koje nije pripadalo hrvatskoj skupini iz 1974. Nedugo zatim pronađeno je tijelo Viktora Tabakovića te još jednog stradalog alpinista. Sažeti opis potrage objavljen je u Hrvatskom planinaru br. 10/2012, str. 420 (https://www.hps.hr/hp-arhiva/201210.pdf), a akcija je iste godine predstavljena i na godišnjoj skupštini Svjetske asocijacije gorskih službi spašavanja (IKAR) u gradu Krynica-Zdroj u Poljskoj. Vlasti pokrajine Svaneti i Gruzijski planinarski savez iskazali su veliko razumijevanje i pohvalu za akciju potrage HGSS-a i HPS-a, a Gruzijska nacionalna televizija snimila je film o tom događaju.
Unatoč detaljnoj pretrazi mjesta na ledenjaku gdje su pronađeni ostaci Viktora Tabakovića, nije bilo naznaka posmrtnih ostataka Nenada Čulića, iako se pretpostavljalo da se nalaze negdje u blizini, pod ledom. Hrvatski je potražni tim zamolio lokalnog gorskog spašavatelja Khergianija iz Mestije da ih obavijesti ako se sljedećeg ljeta na tom području pojave novi tragovi – dijelovi opreme ili tijelo – ili ako čuje nove informacije od drugih penjača. To se i dogodilo godinu dana kasnije.
Kada su se iz leda pojavili novi posmrtni ostaci, organiziran je njihov transport u dolinu, a pronađeni predmeti omogućili su identifikaciju i potvrdu da je riječ o tijelu Nenada Čulića. Posmrtni ostaci Viktora Tabakovića i Nenada Čulića morali su prvo biti pokopani u Mestiji, a potom su, uz angažman njihovih obitelji i nakon pribavljanja potrebne dokumentacije, ekshumirani i prevezeni u Hrvatsku, gdje su uz sve počasti sahranjeni na grobljima Mirogoj i Lovrinac.
Nesreća u Križu Ušbe najveća je u povijesti hrvatskog planinarstva i alpinizma. Ante Bedalov, Nenad Čulić, Viktor Tabaković i Urso Vrdoljak bili su izuzetno kvalitetni penjači sa stručnim nazivom alpinist i alpinistički instruktori. Bedalov je bio pred polaganjem ispita za gorskog spašavatelja, a ostala trojica već su bili aktivni spašavatelji. Tragedija na Kavkazu prije pedeset godina ostavila je tužan i neizbrisiv trag u hrvatskom planinarstvu.
Ante Bedalov bio je student ekonomije u Splitu. Rođen je 6. lipnja 1952. Alpinizmom se počeo baviti 1970., a do 1974. ispenjao je više od stotinu penjačkih smjerova, među kojima Prusik-Salajev u sjevernoj stijeni Triglava, Ljubljanski smjer i Klin u Anića kuku. Među njegovim prvenstvenim usponima posebno se ističu Prvo koplje u Karanfilu na Prokletijama i Fanikin smjer u Anića kuku, kao i prvo ponavljanje Brida Klina. Penjao je i u Dolomitima te na Grossglockneru. Bio je član AO PD-a Mosor i stanice Gorske službe spašavanja Split. Tečaj GSS-a završio je na Zavižanu i stekao naziv pripravnika. Usponom na Elbrus nekoliko dana prije smrti ispunio je uvjete za stjecanje naslova alpinist, koji mu je Komisija za alpinizam PSH posthumno dodijelila u rujnu 1974. Posebno ga je privlačio zimski alpinizam – penjao je na Cincar i Kamešnicu, a sa Čulićem je 1973. svladao Školski smjer u Troglavu i više zimskih smjerova u Biokovu. U Kozjaku je ispenjao Come back, u Mosoru Lastin smjer (VI). Bio je aktivan u upravi PD-a Mosor, surađivao s Našim planinama i Planinarskim listom, te sudjelovao na tečaju stanice GSS Split na Jahorini 1973./74. U samo četiri godine ostavio je dubok trag, a njegovo ime danas nosi planinarsko društvo u Kaštel Kambelovcu.
Nenad Čulić, rođen 11. travnja 1949., bio je precizni mehaničar u tvornici konfekcije Jugoplastika u Splitu i otac kćeri Inge, nazvane po vrhu Ingolffjeld na Grenlandu, koji je Nenad prvi osvojio. Planinarstvom se bavio od rane mladosti, a već sa 18 godina stekao je naslov alpinist. Bio je vrlo ozbiljan, temeljit, svestran, komunikativan i predan, zbog čega su mu povjeravane mnoge odgovorne dužnosti: pročelnik AO PD-a Mosor, predsjednik Mosora, gorski spašavatelj, instruktor GSS-a, pročelnik stanice GSS Split, instruktor na ledenjačkom tečaju na Grossglockneru (1972.), vođa Splitske ekspedicije na Spitzbergen (1973.) i akcije spašavanja speleologa u jami Podgračišće (1971.). Imao je 270 penjačkih uspona, među kojima prvenstveni Fanikin, Giromettin i Funkciju (VI) u Anića kuku, Klin, Mosoraški, Jugov steber u sjevernoj stijeni Triglava, penjao je u Dolomitima i na Ortleru, bio na Mont Blancu, član ekspedicije na Grenland, završio školu Fritza Moravca na Mooserbodenu (1969.), a bavio se i planinarskom fotografijom.
Viktor Tabaković rođen je 1948. u Zagrebu, djetinjstvo je proveo u Puli. Planinario je s ocem, bio izviđač, član PD-a Ljubljana-Matica, a kasnije i PDS-a Velebit. Završio je Alpinističku školu 1968., a 1972. položio ispit za gorskog spašavatelja. Istaknuo se usponima poput JI Glava, Dragmanov smjer, Rumena zajeda (VI), te prvenstvenima: Večernji (IV+) i Polugodišnji (IV+). Bio je jedan od najuspješnijih lednih penjača u Hrvatskoj, s usponima poput Hohe Riffel über die Nase, NW stijena Gross Wiesbachhorna i Pallavicini-Rinne na Grossglockneru. Bio je pročelnik AO PDS-a Velebit i blagajnik GSS Stanice Zagreb.
Urso Vrdoljak rođen je 1942. u Mostaru. Bio je strojarski tehničar, preselio se u Zagreb 1964. i radio u cestarskom poduzeću. Oženio se Marikom Kostanjšek i imao sina Petra. Bio je član PD-a Prenj, a 1960. penje prvi smjer na tečaju PSH-a na Kleku. Bio je pročelnik AO PDS-a Velebit, predsjednik Komisije za alpinizam PSH, voditelj ledenjačkog tečaja 1972. Nositelj je naslova alpinist i gorski spašavatelj, dobitnik brončanog znaka Planinarskog saveza BiH. Ispenjao je brojne smjerove u Prenju, Prokletijama, Triglavu, Anića kuku i Visokim Turama, te Mont Blanc. Bio je i vrstan planinarski fotograf i poznavatelj bilja.
