Kako je Dinara pretežno građena od krednih vapnenaca, koji su podložni otapanju djelovanjem vode i ugljičnog dioksida, na njoj često nalazimo tipične krške speleološke oblike poput jama i špilja. Neke od najviše istraženih na našem području nalaze se u blizini izvora Cetine, a među njima se ističu Gospodska i Rudelića špilja.
Rudelića špilja se nalazi u jugoistočnom dijelu Kijevske krške zaravni, sjeverozapadno od Cetinskog polja. Oba ulaza se nalaze na nadmorskoj visini od 400 metara, a do njih je moguće doći cestom, uz nekoliko minuta hoda kroz šumu. Ovaj špiljski sustav čine glavni kanal dug 1.155 metara i 97 metara sporednih kanala. Glavni kanal u čitavoj dužini obiluje velikim brojem vodenih bazena u kojima razina vode oscilira ovisno o količini padalina.
O bogatoj povijesti ove špilje svjedoče ostaci obrambenog zida u blizini ulaza, koji je najvjerojatnije služio kao obrana od Turaka, ali i ostaci keramičkih posuda iz srednjeg brončanog doba, nađeni na samom početku špilje. Dokaz je to prisustva ljudi tog doba na ovim prostorima.
Unutrašnjost špilje krije puno manjih dvorana ukrašenih kristalnim stalagmitima, stalaktitima i stalagnatima starim tisućama godina, koji zbog poroznosti vrlo lako pucaju, pa se u slučaju ulaska u špilju potrudite ostaviti je netaknutu. Voda koja dopire kroz stijene stvara gomilu malih površinskih i podzemnih jezeraca s pitkom vodom, a ispod hodnika se nalaze sifonska jezera kojima se može pristupiti s nekoliko lokacija.
U špilji se nerijetko može naići i na razne oblike života, od slatkovodnih riba, račića i puževa, koji su stalni stanovnici podzemnih jezera, do šišmiša, pa čak i lisica, o čijoj prisutnosti svjedoče ostaci plijena koje ostavljaju za sobom.
Nedaleko od špilje se nalazi prirodi amfiteatar idealan za odmor uz gradele, nakon istraživanja podzemnih tunela.
