Kako do povoljnijeg podstanarskog stana? Prema podacima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), zainteresirani najmoprimci uskoro će moći birati između 555 stanova i 283 kuće. Riječ je o nekretninama prijavljenima na javni poziv za program priuštivog najma, piše Net.hr.
Na poziv se javilo ukupno 958 vlasnika nekretnina iz cijele Hrvatske. U pitanju su stanovi i kuće koje su posljednje dvije godine stajale prazne, a sada bi trebale ući u sustav priuštivog najma. Ipak, mnogi građani još uvijek s određenom dozom skepticizma gledaju na novu stambenu politiku.
„Vrlo će biti zanimljivo vidjeti kako će odabrati te ljude koji će dobiti taj najam – to je sve što ću reći oko toga“, kaže Kruno iz Zagreba.
S druge strane, dio građana pozdravlja ovu inicijativu. „Pozdravljam to – vidim da su nekretnine u nebo otišle. Mladi ljudi si to ne mogu priuštiti“, kaže Ksenija iz Zagreba.
Ponude za program priuštivog najma stigle su iz cijele Hrvatske, no najviše nekretnina dolazi s područja Zagreba – njih 346. U Primorsko-goranskoj županiji ponuđeno je 70 nekretnina, a po 63 u Osječko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Stvarne izazove pokazat će praksa
Stanovi su pritom znatno zastupljeniji – ukupno ih je 555, dok je kuća 283. Među prijavljenima su i 74 stana koji se nalaze unutar kuća. Vlasnici nekretnina sami su birali koliko dugo će APN upravljati njihovim stanom ili kućom, a ugovori se kreću u rasponu od tri do deset godina.
„Najvažnija razlika je što oni neće čekati najamninu iz mjeseca u mjesec, nego za višegodišnji najam dobivaju 60 posto isplate odmah, a ostatak nakon polovice ugovornog razdoblja. Dakle, tih 20 ili 30 tisuća eura moći će preusmjeriti negdje drugdje“, objašnjava Jelena Bokun iz Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.
U ovom modelu APN preuzima potpunu brigu o nekretnini, uključujući komunikaciju i odnose s najmoprimcima. Program je zasad zamišljen kao pilot-projekt, a iz agencije poručuju da vlasnicima nekretnina nudi sigurnost.
No dio stručnjaka upozorava da će se stvarni izazovi tek pokazati u praksi.
„Meni je super ta riječ – sigurnost. Međutim, praksa ponekad zna biti i drugačija. Mi dosad nismo imali ovakav projekt pa se ne možemo pozivati na prijašnja iskustva i vidjeti kako je država to riješila. Kad se pojavi prvi problem, primjerice uništen stan ili spor s najmoprimcem, baš me zanima kako će se to riješiti“, kaže Filip Ćulibrk, direktor jedne agencije za nekretnine.
Još nije poznato tko će se točno useliti u ove stanove i kuće. Do kraja mjeseca trebali bi biti objavljeni detalji o kriterijima za odabir najmoprimaca. Predviđeno je devet kategorija koje će kandidati morati zadovoljiti – od financijskih uvjeta i broja djece do stručne spreme.
Cijena najma
Jedno od ključnih pitanja je i cijena najma. „U nekim slučajevima razlike će biti i nekoliko stotina eura. Primjerice, ako bi netko na tržištu plaćao 600 eura najamnine, u ovom programu plaćat će oko 150 eura manje“, kaže Bokun.
Interes za ovakav model najma dodatno potiče i činjenica da je na tržištu sve manje kvalitetnih nekretnina.
„Postoji nedostatak dobrih stanova i za najam i za kupnju. Teško je pronaći kvalitetan stan, pa kada se pojavi, često se ni ne pita za cijenu – samo da se riješi problem u toj nestašici“, kaže Ćulibrk.
Najviše nekretnina koje će država preuzeti na upravljanje su dvosobni stanovi. Najmanja prijavljena nekretnina je stan u Osijeku površine 22 četvorna metra, dok je najveća kuća u Slavonskom Brodu s površinom od 315 četvornih metara.
