Ljudi ne trebaju ispod oka gledati vozače električnih auta, u strahu da bi upravo oni uskoro mogli preopteretiti sustav, dovesti do redukcija ili, pak, poskupljenja struje. Svi električni auti u Hrvatskoj godišnje potroše svega 6,6 GWh struje, što je kap u moru u odnosu na 19.000 GWh koliko godišnje HEP u ubaci u sustav. A do 2030. proizvodnja struje se namjerava udvostručiti...
Kolo sreće se brzo okreće. Vlasnici električnih auta mjesecima su mogli bezbrižno promatrati vrtoglav rast cijena benzina i dizela na benzinskim postajama započet još krajem 2021., a nema sumnje da su za njima ljubomorno gledali i svi koji spremnike pune s autoplinom. Galopirajućem rastu cijena naftnih derivata nije se nazirao kraj, a cijena litre eurosupera u jednom je trenutku skočila na čak 14,56 kuna, piše Autoklub.
No, onda je stigla suša, ograničila proizvodnju električne energije u hidroelektranama i počele su se spominjati redukcije struje. I tako su na 'štih' došli vozači benzinaca i dizelaša. Možda ćemo plaćati gorivo skuplje, no barem ćemo se voziti, podbadali su 'strujaše' kojima se na spomen riječi 'redukcija' pojavila knedla u grlu.
Ništa čudno. Ako struje u jednom trenutku nestane za kućanstva, sigurno je neće biti niti za aute. Opću zabrinutost presjekao je Oleg Butković, ministar prometa i infrastrukture, koji je potvrdio da redukcija ipak neće biti.
Trebaju li se, međutim, vlasnici električnih vozila - možda ne sad, ali u bliskoj budućnosti - ipak bojati scenarija u kojem bi ostali bez energenta nužnog za vožnju?
Trebaju li se, međutim, vlasnici električnih vozila - možda ne sad, ali u bliskoj budućnosti - ipak bojati scenarija u kojem bi ostali bez energenta nužnog za vožnju? Zapravo, ne. Upravo suprotno, trebali bi biti poprilično spokojni, jer je struja posljednja stvar koja bi mogla usfaliti u Hrvatskoj.
To je i razlog zašto i ljudi koji nisu zagriženi ljubitelji elektrifikacije ne trebaju ispod oka gledati vozače električnih automobila, u strahu da bi upravo oni uskoro mogli preopteretiti sustav, dovesti do redukcija ili, pak, poskupljenja struje. Pokazuje to i jednostavna matematika.
Električni auti, naime, u prosjeku troše oko 20 kWh na 100 kilometara. Pomnožimo li to sa 11.016 km, koliko u prosjeku prema godišnje prevaljuju osobni automobili u Hrvatskoj, dolazimo do godišnje potrošnje od oko 2.200 kWh, odnosno 2,2 MWh po automobilu.
Kako bismo vam bolje ilustrirali koliko je to električne energije, spomenimo službeni podatak Hrvatske elektroprivrede da je prosječna godišnja potrošnja u kategoriji ‘kućanstvo’ u 2021. bila nešto manja od 2,9 MWh. Iako se potrošnja značajno razlikuje od kućanstva do kućanstva, to konkretno znači da bi se uz električnog limenog ljubimca u garaži potrošnja električne energije neke prosječne obitelji gotovo udvostručila. To na prvu zvuči pomalo dramatično, no razloga za brigu zbilja nema.
Trenutno u Hrvatskoj prometuje tek nešto više od 3000 potpuno električnih vozila i tisućinjak plug-in hibrida. Premda ovi potonji također troše nešto električne energije, njih ćemo izostaviti iz računice, jer je njihova potrošnja struje ipak osjetno manja i znatno varira od korisnika do korisnika, pa se ne da egzaktno izraziti.
Dakle, ovi potpuno električni auti potrošit će godišnje približno 6.600 MWh, odnosno 6,6 GWh struje
Dakle, ovi potpuno električni auti potrošit će godišnje približno 6.600 MWh, odnosno 6,6 GWh struje. Zvuči puno? Možda, no to je kap u moru u odnosu na više od 19.000 GWh koliko godišnje, uključujući i uvoz, ukupno isporuči HEP.
Dakle, u ovom trenutku električni auti ne predstavljaju baš nikakav izazov za postojeću infrastrukturu u Hrvatskoj, a sva je prilika da je HEP u pravu i kada tvrdi da je njihovih oko 600 punjača sasvim dovoljno da zadovolji sve potreba vlasnika električnih vozila. Barem kad je riječ o onima s našim registarskim oznakama.
Nikakva prijetnja da to bude slučaj u budućnosti također ne postoji. Čak i ako se nastave postojeći trendovi i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavi subvencionirati kupnju s do 70.000 kuna, što je među najvišim poticajima u Europi.
Ako to bude slučaj, možemo očekivati da će u hrvatskom voznom parku uskoro biti i desetak tisuća električnih auta, što nas dovodi do približno 22.000 MWh, odnosno 22 GWh električne energije godišnje potrebne za njihovo napajanje. I to bi HEP trebao moći pokriti bez problema, s obzirom na to da je trenutna godišnja potrošnja električne energije otprilike na razini 18.000 GWh. Ostaje, dakle, ‘višak’ od otprilike 1.000 GWh, što bi - u teoriji - već sada bilo dovoljno za napajanje više od 450.000 električnih auta.
Perspektiva za vozače električnih automobila još je svjetlija. U narednim godinama, naime, HEP namjerava znatno povećati vlastitu proizvodnju, čak je udvostručiti do kraja desetljeća.
To je, naravno, dobar smjer, jer time bi Hrvatska postala energetski neovisnija. Istina, s postupnim napuštanjem fosilnih goriva kao energenata rasti će i opća potrošnja električne energije, no ako se ostvare planovi Hrvatske elektroprivrede, cjelokupni bi domaći vozni park koji trenutačno broji 2,4 milijuna vozila bez problema mogao voziti na struju.
To se, naravno, neće dogoditi preko noći
To se, naravno, neće dogoditi preko noći - možda i nikada - no umirujuća je spoznaja da potencijal postoji. Kao i to da, unatoč međunarodnim previranjima, u skoroj budućnosti nećemo morati brinuti za dostupnost električne energije, posebno stoga što su domaći potencijali proizvodnje struje iz solarnih i vjetroelektrana izuzetno izdašni.
Nije, dakle, problem u količini potrebne električne energije za aute, bit će je više nego dovoljno, već u njenoj distribuciji do potrošača. Nužno će biti potrebno izgraditi dodatnu infrastrukturu da bi se ta energija usmjerila na punjače, odnosno tamo gdje će se uistinu i trošiti.
To za sada, dok je udio električnih auta u ukupnom voznom parku jedva 2 promila, ne predstavlja problem, osim možda tijekom dva vršna mjeseca turističke sezone. No, kako će udio električara rasti – a sve upućuje na to - rast će i nezadovoljstvo njihovih korisnika ako ih neće moći puniti gdje i kada hoće, zadovoljavajućom brzinom. Nadajmo se da su toga svjesni i u svim nadležnim ministarstvima.
Svake godine nam sve više turista stiže na odmor električnim autima. Može li postojeća mreža podnijeti višestruki broj električnih vozila tijekom dva udarna ljetna mjeseca? Najkraći odgovor bio bi – ne. Video klip snimljen ljetos s kolonom električnih automobila koja čeka ispred punionice postao je viralan, no istina nije daleko od toga.
Želimo li da su nam elektro-turisti budu zadovoljni, morat ćemo hitno povećati broj brzih punjača na autocestama. I ne samo to. Ono što se kod nas smatra ‘brzim istosmjernim punjačem’ uglavnom ima snagu od 50 kW, a noviji modeli električnih vozila trpe snagu punjenja od 200, 300, pa i više kW, kako bi u što kraćem roku mogli dopuniti bateriju za veći doseg.
Punjenje na javnim punionicama nije baš jeftino, pa mnogi korisnici električnih vozila rješenje vide u punjačima u vlastitim garažama. Ipak, nije baš tako jednostavno... Već smo mnogo puta ponovili da punjenje auta iz obične zidne utičnice nije preporučljivo iz sigurnosnih razloga, a uz dostupnu snagu od 2,3 do 3,7 kW, čak i punjenje manjih baterija traje vječno.
Oni pak koji imaju vlastitu garažu ili barem parkirno mjesto, mogu postaviti zidni punjač (wallbox) koji znatno povećava sigurnost i brzinu punjenja. No, to zahtijeva posebni priključak na distribucijsku mrežu, a transformatorske stanice u mnogim stambenim naseljima nemaju kapaciteta za znatno povećanje instalirane snage. Bude li rastao interes za zidnim punjačima - a hoće - jasno je gdje će se pojaviti ‘usko grlo’, donosi Autoklub.
