Vijest da država, odnosno porezni obveznici plaćaju doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje pjevaču Mili Kekinu, koji itekako dobro zarađuje za hrvatske pojmove, odjeknula je kao bomba nakon njegova uhićenja zbog sumnje u malverzacije sa istarskim zemljištem.
Imovinska kartica njegove supruge, saborske zastupnice Možemo! Ivane Kekin otkrila je da prihodi njezina supruga godišnje iznose 130.000 eura, odnosno više od 10.000 eura mjesečno. Kolegica iz stranke Sandra Benčić pak je kazala da Kekin po koncertu zarađuje 7.000 eura, piše Net.hr.
Njegov slučaj otvorio je Pandorinu kutiju i pitanje zašto država njemu, ali i brojnim drugim umjetnicima s dobrim prihodima, plaća mirovinsko i zdravstveno iako itekako imaju sredstava da to sami pokriju.
Kome još država plaća doprinose?
No, nije Kekin jedini. Među samostalnim umjetnicima kojima plaćamo doprinose su brojna poznata imena s naše scene. Ima tu pjevača, skladatelja, glumaca, kipara, plesača, slikara i brojnih drugih.
Na popisu smo, tako, pronašli i pjevača Gorana Bareta, Borisa Novkovića, Giuliana, Alena Vitasovića, Davora Gopca i frontmena Opće opasnosti Peru Galića.
Tamo su se našle i pjevačice Danijela Martinović, Vanna i Maja Blagdan, sestre Marija i Ivana Husar, kao i naša poznata violončelistica Ana Rucner.
Država plaća doprinose i skladatelju Marku Tomasoviću, glumici Bugi Mariji Šimić Milošev, skladatelju Zvjezdanu Ružiću te glumcima Janku Popoviću Volariću i Zlatanu Zuhriću poznatijem kao Zuhra, piše Net.hr.
Cijeli popis možete pogledati OVDJE.
Ministrica najavila promjene
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za RTL Danas najavila je da će uskoro u proceduru biti puštene izmjene Zakona koje će promijeniti pravila igre isplate doprinosa. Iako je istaknula da većini umjetnika pomoć u doprinosima puno znači, priznaje i sama da postoje pojedinci koji zarađuju puno, ali da nema načina obustave isplate.
"U 2015. je ukinuto u Pravilniku taj segment gdje se tražila financijska revizija. Dakle umjetnici moraju prolaziti i pokazati financijski cenzus samo kada ulaze u sustav, ali kada prolaze reviziju gleda se ispunjavaju li umjetničke kriterije, a ukinuta je financijska revizija. Apsolutno treba donijeti novi zakon, novi pravilnik da ne bi bilo nikakvih sumnji", zaključila je ministrica.
A što kaže trenutačni pravilnik?
Koji su uvjeti?
Samostalnim umjetnicima smatraju se umjetnici izvan radnog odnosa kojima je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino i glavno zanimanje.
Umjetnik može steći pravo na doprinose ako uz bavljenje profesionalnim umjetničkim stvaralaštvom i javnim djelovanjem u Hrvatskoj kao glavnim zanimanjem udovoljava kriterijima iz pravilnika te ako njegovo umjetničko stvaralaštvo i djelovanje "predstavlja znatan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti". Pritom je bitno da ima najmanje pet godina profesionalnog umjetničkog javnog djelovanja, a iznimka su umjetnici koji imaju završenu odgovarajuću akademiju ili fakultet.
"Prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje prava na uplatu doprinosa postoji maksimalni iznos koji trenutačno iznosi 21.852 eura godišnje. Odnosno, tu govorimo o prosječnoj zaradi u protekle tri godine prilikom upisa. Ali, po sadašnjem pravilniku kad umjetnik stekne pravo na uplatu doprinosa ne podnosi financijsko izvješće", objasnio nam je predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika Hrvoje Kovačević.
Zahtjev za priznavanje prava na uplatu doprinosa umjetnik podnosi Stručnom povjerenstvu i dostavlja potrebnu dokumentaciju od 1. do 15. ožujka tekuće godine.
O svemu odlučuje peteročlano stručno Povjerenstvo, uz naknadno odobrenje nadležnog ministra, trenutačno ministrice Obuljen Koržinek.
Na popisu je oko 1.388 umjetnika kojima se "po glavi" uplati po 9.450 eura, što se penje na oko 13 milijuna eura godišnje.
