Nezavisni gradski vijećnik u Splitu s liste stranke Centar, Petar Ugarković, oštro je kritizirao praksu proglašavanja tzv. strateških projekata na obali, poručivši kako je krajnje vrijeme da država prestane takvim statusom otvarati prostor projektima koji, kako tvrdi, ugrožavaju prirodna bogatstva, identitet prostora i kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Prema njegovim riječima, masovna izgradnja uz obalu i snažna ovisnost gospodarstva o turizmu i građevinskom sektoru više se ne mogu predstavljati kao razvoj, jer ih sve veći broj građana doživljava kao model koji dugoročno osiromašuje društvo i prostor.
"Vrijeme je da država prestane proglašavati strateške projekte kojima se odričemo našeg najvrijednijeg bogatstva", poručio je Ugarković.
"Takvi projekti više ne donose razvoj, nego gubitak prostora"
Ugarković ističe kako su se godinama veliki zahvati na obali opravdavali novim radnim mjestima i gospodarskim rastom, no danas je, smatra, sve vidljivije da su učinci često suprotni.
"Masovna izgradnja na obali i ovisnost gospodarstva o turizmu i stalnoj gradnji ljudi više ne doživljavaju kao razvoj, nego kao smjer koji uništava prirodu i dugoročno osiromašuje prostor i društvo", upozorio je. Dodaje kako mnogi od tih projekata, umjesto stvaranja održive vrijednosti, snižavaju stvarnu vrijednost obale te dodatno učvršćuju model koji ovisi o sezonskoj i uvoznoj radnoj snazi.
"Godinama su se takvi projekti opravdavali zapošljavanjem i gospodarskim rastom. Danas je sve očitije da mnogi od njih proizvode suprotan učinak", naveo je Ugarković.
Upozorenja struke godinama su, kaže, ostajala po strani
Ugarković pritom podsjeća da su stručnjaci različitih profila već dugo upozoravali na posljedice prekomjerne izgradnje. Kako navodi, urbanisti, sociolozi, ekonomisti i stručnjaci za turizam godinama su ukazivali na ozbiljne dugoročne rizike takvog razvoja, no njihove su analize i upozorenja često ostajali u drugom planu, dok su se ključne odluke donosile ponajprije u korist kratkoročnih investicijskih interesa.
Zbog toga smatra da treba otvoriti ozbiljnu raspravu o tome što uopće treba biti strateški projekt.
"Ako taj status služi samo kao instrument ubrzavanja privatnih investicija, dok javni interes nije jasno definiran, tada se otvara prostor za odluke koje duboko mijenjaju prostor i identitet, bez stvarnog društvenog konsenzusa", poručio je.
Primjeri iz Cavtata i sa Šolte
Kao jedan od aktualnih primjera naveo je Cavtat, gdje, tvrdi, velik dio lokalne zajednice ne podržava izgradnju turističkog resorta u uvali Čista luka, premda je projekt političkom odlukom dobio status strateškog.
Istodobno upozorava da je sličan status dobila i uvala Livka na otoku Šolti, iako je, kaže, o tome javnost znatno manje informirana. "Malo ljudi zna da je i uvala Livka na otoku Šolti dobila isti status. Plan ondje predviđa izgradnju turističkog naselja s hotelima, vilama i pratećom infrastrukturom", istaknuo je.
"Livka je jedno od rijetkih očuvanih mjesta u blizini Splita"
Govoreći o uvali Livka, Ugarković je naglasio njezinu prirodnu, povijesnu i simboličku vrijednost. Riječ je, kaže, o prostoru uz Splitska vrata koji je stoljećima služio kao prirodno zaklonište ribarima prije nastavka plovidbe.
Za mnoge ljude ta uvala ima i posebno emocionalno značenje jer predstavlja jedno od rijetkih očuvanih mjesta u neposrednoj blizini Splita gdje se još uvijek može provesti dan u netaknutoj prirodi. "To je prostor očuvane prirode i jedno od rijetkih mjesta u blizini Splita gdje se još može otići na đitu i provesti dan u netaknutoj uvali", naveo je.
"Ljudi reagiraju tek kada bude prekasno"
Ugarković upozorava i na manjak javne informiranosti o procesima koji se odvijaju "iza kulisa", zbog čega građani često reagiraju tek kada su ključne odluke već donesene. "Nitko ne prati što se događa iza kulise i ljudi uvijek reagiraju kad je kasno. Ali pitanje je jednostavno, tko to želi da se ovakve ljepote i očuvana obala stalno pretvaraju u turističke resorte i zašto uopće više ići u tom pravcu?", upitao je.
Poziv na drukčije shvaćanje javnog interesa
Zaključno, splitski vijećnik poručuje da bi strateški projekti trebali biti usmjereni na javni interes, zaštitu prirodnih vrijednosti i vraćanje prostora građanima, a ne na dodatnu komercijalizaciju obale.
"Strateški projekti trebali bi služiti javnom interesu, vraćati prostor građanima i čuvati prirodne vrijednosti u skladu sa strategijama i međunarodnim konvencijama zaštite prirode i bioraznolikosti", istaknuo je.
U suprotnom, upozorava, posljedice bi mogle biti trajne. "Ako se koriste za suprotno, tada zauvijek gubimo upravo ono što našu obalu čini jedinstvenom i vrijednom, a uz nju gubimo i istinski "dalmatinski" način života", zaključio je Ugarković.
