Bivši šef splitskog HDZ-a, Petar Škorić, prisjetio se Drugog svjetskog rata.
"𝐍𝐚𝐣𝐯𝐞ć𝐚 𝐫𝐚𝐳𝐚𝐫𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐒𝐩𝐥𝐢𝐭𝐚 𝐮 𝐃𝐫𝐮𝐠𝐨𝐦 𝐬𝐯𝐣𝐞𝐭𝐬𝐤𝐨𝐦 𝐫𝐚𝐭𝐮
Prema istraživanjima Frane Barasa i dostupnim povijesnim izvorima, savezničko bombardiranje Splita, od rujna 1943. do kraja lipnja 1944., rezultiralo je golemim civilnim žrtvama i uništenjem povijesne gradske jezgre.
U četiri najrazornija napada život je izgubilo više stotina građana, a tisuće su bile ranjene ili trajno osakaćene.
Najveću pozornost zaslužuju sljedeći datumi:
𝟓. 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐢𝐧𝐜𝐚 𝟏𝟗𝟒𝟑.: Poginulo je 110 Splićana.
𝟑. 𝐬𝐢𝐣𝐞č𝐧𝐣𝐚 𝟏𝟗𝟒𝟒.: Poginulo je dvadesetak građana, a uništene su ili oštećene brojne zgrade i crkve, uključujući crkvu sv. Roka, tada najveću gradsku crkvu sv. Petra na Pazaru te Biskupovu palaču.
𝟑. 𝐥𝐢𝐩𝐧𝐣𝐚 𝟏𝟗𝟒𝟒.: Prema tadašnjem izvještaju Glasa Splita, bačeno je oko 700 bombi; poginulo je 227 civila (od čega je tek nekoliko bilo vojnika), 78 je teško ranjeno (kasnije je njih 5 podleglo ozljedama), a 140 je bilo lakše ranjeno. Potpuno je razorena 121 kuća, 217 je teško oštećeno, a 210 djelomično.
𝟐𝟗. 𝐥𝐢𝐩𝐧𝐣𝐚 𝟏𝟗𝟒𝟒.: U tom je napadu stradalo tridesetak civila, a osobito je tragičan podatak da je obitelj Krstulović izgubila 13 svojih članova.
Kombinacija silovitih naleta i snažnih eksplozivnih naprava gotovo je zbrisala cijele dijelove Splita, nanijevši štetu kakvu grad nije doživio u svojoj dugoj povijesti. Usprkos tolikim žrtvama i golemim razaranjima, u poratnom je razdoblju izostalo sustavno obilježavanje ovih događaja.
Razloge možemo sažeti u nekoliko točaka:
𝟏. 𝐏𝐨𝐥𝐢𝐭𝐢č𝐤𝐢 𝐢 𝐢𝐝𝐞𝐨𝐥𝐨š𝐤𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐞𝐤𝐬𝐭 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐢𝐣𝐞𝐫𝐚𝐭𝐧𝐞 𝐯𝐥𝐚𝐬𝐭𝐢
Nova komunistička vlast nije željela ozbiljnije osporavati „saveznički status“ onih čija je pomoć bila ključna u konačnoj pobjedi nad fašizmom, pa se o posljedicama tih bombardiranja malo javno govorilo.
𝟐. 𝐏𝐫𝐨𝐩𝐚𝐠𝐚𝐧𝐝𝐧𝐢 𝐧𝐚𝐫𝐚𝐭𝐢𝐯 𝐨 „𝐨𝐬𝐥𝐨𝐛𝐨𝐝𝐢𝐨𝐜𝐢𝐦𝐚“
U tadašnjim medijima savezničko djelovanje bilo je uglavnom prikazano kao dio „oslobodilačke borbe i oslobadanja Dalmacije od fašizma“. Primjerice, Glas Splita (br. 11, od 8. lipnja 1944.) piše da je bombardiranje „imalo velike koristi za našu oslobodilačku borbu“, iako se radilo o golemim civilnim stradanjima.
𝟑. 𝐍𝐞𝐝𝐨𝐬𝐭𝐚𝐭𝐚𝐤 𝐯𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐳𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐞𝐦𝐨𝐫𝐚𝐜𝐢𝐣𝐨𝐦
Ratni zločini Saveznika nad civilnim stanovništvom nerado su se otvarali u društvenom i političkom prostoru, jer su slavljeni kao vojska oslobođenja nad fašizmom i nacizmom. Posljedica je da i danas ne postoji ustaljena tradicija službenih obilježavanja tih datuma, niti su žrtve dobile zasluženu pozornost. U određenoj mjeri postojao je interes da se takve teme "zaborave" ili tek ovlaš spomenu u javnom prostoru.
Ipak, bez obzira na to tko je vršio bombardiranje, žrtve tih dana zaslužuju dužan pijetet i sjećanje. Stotine poginulih i tisuće ranjenih civila, uništena kulturna baština te razrušene crkve i povijesne građevine svjedoče o jednoj od najvećih ratnih tragedija u povijesti Splita.
Prema tome, povijest nije crno-bijela i treba nam cjelovita istina o našoj povijesti.
Split je kroz stoljeća prezivio brojna razaranja, a posebnu bol je pretrpio tijekom Drugog svjetskog rata, upravo u savezničkim napadima.
Otvaranje javnog prostora za komemoriranje svih stradalih, bez obzira na to je li napad došao „sa savezničke” ili „neprijateljske“ strane, predstavlja moralni i etički dug prema svim nedužnim civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata.
Tek osvješćivanjem pune složenosti i širine ratnih tragedija možemo odati dužan pijetet svim žrtvama i osvijetliti istinu o najvećem razaranju Splita, kojeg se danas, nažalost, malo tko više i sjeća.
𝐏𝐫𝐯𝐚 𝐬𝐥𝐮ž𝐛𝐞𝐧𝐚 𝐬𝐩𝐨𝐦𝐞𝐧-𝐩𝐥𝐨č𝐚: 𝟐𝟎𝟏𝟗. 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐚
Tek 2019. godine, za vrijeme vlasti HDZ Split i gradonačelnika Andro Krstulović Opara, postavljena je prva službena spomen-ploča u čast žrtvama savezničkog bombardiranja. Na sjednici Komisije za imenovanje ulica, trgova i spomenika Grad Split (službena stranica), održanoj 9. prosinca 2019. (kojoj sam predsjedao), jednoglasno je usvojen zaključak o postavljanju ploče na samostan svetog Dominika na Pazaru, mjestu gdje je velik broj ljudi stradao.
Tekst spomen-ploče glasi:
𝘡𝘢 𝘷𝘳𝘪𝘫𝘦𝘮𝘦 𝘐𝘐. 𝘴𝘷𝘫𝘦𝘵𝘴𝘬𝘰𝘨 𝘳𝘢𝘵𝘢 𝘪 𝘯𝘫𝘦𝘮𝘢č𝘬𝘦 𝘰𝘬𝘶𝘱𝘢𝘤𝘪𝘫𝘦
𝘰𝘥 𝘱𝘰𝘴𝘭𝘫𝘦𝘥𝘪𝘤𝘢 𝘢𝘯𝘨𝘭𝘰-𝘢𝘮𝘦𝘳𝘪č𝘬𝘰𝘨 𝘣𝘰𝘮𝘣𝘢𝘳𝘥𝘪𝘳𝘢𝘯𝘫𝘢
𝘯𝘢 𝘰𝘷𝘰𝘮 𝘫𝘦 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘶
3. 𝘭𝘪𝘱𝘯𝘫𝘢 1944.
𝘱𝘰𝘨𝘪𝘯𝘶𝘭𝘰 227 𝘨𝘳𝘢đ𝘢𝘯𝘢.
𝘛𝘪𝘫𝘦𝘬𝘰𝘮 𝘻𝘳𝘢𝘬𝘰𝘱𝘭𝘰𝘷𝘯𝘪𝘩 𝘯𝘢𝘱𝘢𝘥𝘢 𝘯𝘢 𝘚𝘱𝘭𝘪𝘵
𝘰𝘥 𝘳𝘶𝘫𝘯𝘢 1943. 𝘥𝘰 𝘭𝘪𝘴𝘵𝘰𝘱𝘢𝘥𝘢 1944.
𝘱𝘰𝘨𝘪𝘯𝘶𝘭𝘰 𝘫𝘦 𝘰𝘬𝘰 500 𝘰𝘴𝘰𝘣𝘢, 𝘢 𝘵𝘪𝘴𝘶ć𝘦 𝘴𝘶 𝘳𝘢𝘯𝘫𝘦𝘯𝘦.
Ž𝘳𝘵𝘷𝘢𝘮𝘢 𝘯𝘢 𝘴𝘱𝘰𝘮𝘦𝘯
𝘗𝘰𝘴𝘵𝘢𝘷𝘪š𝘦 𝘨𝘳𝘢đ𝘢𝘯𝘪 𝘚𝘱𝘭𝘪𝘵𝘢 𝘔𝘔𝘟𝘐𝘟
Ova ploča predstavlja važan korak u osvještavanju javnosti o civilnim žrtvama savezničkog bombardiranja i ukazuje na dugotrajan propust grada da komemorira patnju svojih sugrađana.
Bez obzira na to tko je izvršitelj napada, svi nedužni poginuli zaslužuju jednako poštovanje i trajno spominjanje u kolektivnoj memoriji Splita" napisao je Škorić u objavi na Facebooku.
