Južna trećina Marjana desetljećima se štiti kao dio park-šume, iako po stvarnom stanju, tvrde vlasnici zemljišta, nije riječ o šumi nego o poljoprivrednim površinama, većinom u privatnom vlasništvu. Na to je ponovno upozorio Ivan Peršić, predsjednik udruge Vlasnici zemljišta na Marjanu, poručivši kako problem nije u samoj zaštiti prostora, nego u, kako kaže, pogrešnoj klasifikaciji zemljišta i primjeni pravila koja za takav prostor ne bi smjela vrijediti.
"Park-šuma Marjan proglašena 1988. godine jedna je od starijih u Hrvatskoj. Ima ih još dvadeset i šest, po trinaest na obali i kontinentu. Naravno, razlikuju se međusobno, ali sve odgovaraju zakonskoj definiciji: 'Park šuma je prirodna ili sađena šuma, veće bioraznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti, a koja je namijenjena i odmoru i rekreaciji'", ističe Peršić.
Prema njegovim riječima, upravo se u toj definiciji krije i srž problema kada je riječ o Marjanu.
Južna trećina Marjana, tvrdi Peršić, nije šuma
Peršić naglašava da Marjan nije jedinstven slučaj zaštite prostora, ali jest, smatra, iznimka po načinu na koji se zaštitni režim provodi na terenu.
"Dakle – šuma i javni prostor. I upravo tu dolazimo do ključnog problema – Marjan, odnosno njegova južna trećina nije šuma. Unatoč tome, uporno se to područje već skoro 40 godina štiti kao park-šuma, iako je iz katastra, a i iz satelita jasno vidljivo da se radi o zoni poljoprivrede koja se proteže na pedesetak hektara zemljišta koje je mahom u privatnom vlasništvu", navodi Peršić.
Dodaje kako je sporno to što se privatne poljoprivredne površine ograničavaju režimom predviđenim za šumski prostor, iako takav karakter prostora, tvrdi, ne odgovara stvarnom stanju.
"Ono što jest sporno je činjenica da se privatne poljoprivredne površine ograničavaju režimom koji je predviđen za šumski prostor, iako taj prostor po stvarnom stanju to nije", poručuje. Predsjednik udruge kaže kako vlasnici zemljišta ne osporavaju potrebu zaštite prostora na Marjanu, posebno u dijelu koji se odnosi na kulturni krajolik. No, smatra da zaštita mora biti usklađena s realnim stanjem na terenu.
"Vlasnici zemljišta na Marjanu svjesni su da je taj prostor zaštićen i kao kulturni krajolik te da iz toga proizlaze određena ograničenja u korištenju prostora, ali spremni smo prihvatiti ograničenja koja proizlaze iz zaštite krajobraza i prostora kojeg je oblikovala ljudska ruka, ali ne i ona koja proizlaze iz pogrešne klasifikacije zemljišta", rekao je Peršić. Upravo zato iz udruge poručuju da ne traže ukidanje zaštite, nego preciznije razgraničenje između šumskih i poljoprivrednih zona.
Usporedba s drugim park-šumama duž Jadrana
Kako bi potkrijepio svoje tvrdnje, Peršić navodi niz primjera park-šuma uz jadransku obalu za koje tvrdi da se njima upravlja po drukčijem, dosljednijem modelu.
"Duž cijele jadranske obale postoje park-šume koje su po karakteru usporedive s Marjanom. U svima njima vrijedi isto pravilo: zaštićeni su stvarni šumski dijelovi, dok su poljoprivredne površine jasno izdvojene iz režima park-šume", kaže.
Među primjerima izdvaja Veliku i Malu Petku u Dubrovniku, dijelove Koločepa, korčulanski Hober, rapski Komrčar, Čikat na Lošinju, Pod Javori, kao i nekoliko park-šuma u Puli te Zlatni rt – Škarabu u Istri. Prema njegovu tumačenju, u svim tim slučajevima zaštita se odnosi na stvarne šumske cjeline, dok susjedne poljoprivredne ili privatne površine nisu uključene u isti režim.
Posebno ističe primjer Pod Javori, za koji tvrdi da najbolje pokazuje kako bi se slične situacije trebale rješavati.
"To je najbolji primjer za našu usporedbu. Kao park-šuma nije se proširio na susjedno, izrazito pošumljeno, područje. Zašto i bi?", pita Peršić.
"Marjanu ne trebaju posebna pravila"
Na kraju poručuje kako se problem neće riješiti dok se Marjanom ne počne upravljati prema stvarnom stanju na terenu, a ne prema, kako navodi, zastarjelim zakonskim okvirima. "Dok god se Marjanom ne počne upravljati prema stvarnom stanju, a ne prema zastarjelim zakonskim okvirima, ovaj problem neće biti riješen. Rješenje nije u ignoriranju stvarnosti, nego u usklađivanju zaštite s onim što prostor uistinu jest – i tu smo spremni biti partner", zaključuje Peršić.
Udruga stoga traži da se za Marjan primjenjuju isti kriteriji kao i za druge park-šume u Hrvatskoj. "Marjan ne treba posebna pravila – treba dosljednu primjenu istih kriterija koji vrijede u cijeloj Hrvatskoj", poručio je predsjednik udruge Vlasnici zemljišta na Marjanu, Ivan Peršić.
