Čak i ako se kupovina namirnica ubraja u ugodne aktivnosti, rijetko tko uživa u stajanju u redu i čekanju na plaćanje. To vrijedi bez obzira na to čeka li se u redu kod blagajnika ili se osoba polako pomiče prema samoposlužnim blagajnama.
U svakom slučaju, neizbježno se javlja onaj dobro poznati osjećaj da je odabrani red uvijek najsporiji. No, promatranjem okoline i uz malo jednostavne matematike, šanse za odabir najbrže trake mogu se značajno poboljšati.
Proučavanje kolica, a ne samo broja ljudi
Pri odabiru blagajne, preporučuje se analitički promotriti duljinu reda, ali i broj artikala u kolicima ili košaricama kupaca. Kada postoji izbor između reda u kojem stoje samo dvije osobe, ali svaka ima puna kolica s golemom količinom namirnica, i reda od četiri osobe u kojem svaka drži manje od deset artikala, dulji red zapravo predstavlja bolju opciju jer je vrijeme posluživanja po kupcu znatno kraće, piše Novi list.
Također je važno naglasiti da nisu svi artikli jednaki. Košarica puna svježeg voća i povrća koje blagajnik mora ručno vagati i tražiti u sustavu trajat će znatno dulje od košarice s proizvodima koji na sebi imaju bar-kod spreman za brzo skeniranje. Blagajnik može obraditi proizvode s bar-kodom brzinom od najmanje jednog artikla u sekundi, dok stvari koje se moraju vagati zahtijevaju barem šest do sedam sekundi po komadu, što stvara golemu razliku u vremenu.
Ukratko, fokus treba staviti na vrstu sadržaja u kolicima ispred sebe, a ne samo na ukupan broj kolica.
Promatranje ponašanja blagajnika
Ljubaznost je uvijek poželjna osobina, no dugotrajno čavrljanje između zaposlenika i kupca može znatno usporiti tijek reda. Prije konačnog stajanja u red, kratki pogled prema blagajnicima može otkriti tko je od njih manje sklon razgovoru i fokusiran isključivo na posao. Iskustva iz prakse također pokazuju da većina kupaca instinktivno gravitira prema središnjim blagajnama, što znači da su rubne trake na samim krajevima trgovine često znatno manje opterećene i brže prohodne.
Dvoumljenje oko samoposlužnih blagajni
Samoposlužne blagajne često djeluju kao najbrži izlaz, no to je rijetko točna procjena, osim ako je red iznimno kratak, a na raspolaganju stoji velik broj slobodnih aparata. Istraživanja u maloprodajnoj industriji pokazuju da prosječni kupci skeniraju artikle i do deset puta sporije od profesionalnih blagajnika na klasičnim kasama.
Mnogi kupci doživljavaju samoposlužnu zonu kao novu brzu traku, idealnu za male narudžbe do petnaest artikala. Prilikom odabira ove opcije, nužno je provjeriti rade li svi aparati nesmetano i nalazi li se u blizini zaposlenik koji može brzo autorizirati kupnju proizvoda s dobnom granicom ili riješiti česte tehničke pogreške sustava.
Kao dodatni trik za ubrzanje procesa na samoposlužnim blagajnama, pamćenje univerzalnih brojeva i kodova za najčešće kupovano voće i povrće može uštedjeti dragocjene sekunde traženja po digitalnom izborniku.
