Središnje banke razmatraju povećanja kamatnih stopa unatoč rastu rizika od recesije.
U okruženju gdje svijetu ponovno prijeti kriza, hrvatskim štedišama ne piše se dobro. Inflacija je kroz posljednjih nekoliko godina već izjela na desetke milijardi eura vrijednost bankovne štednje i ulaganja u državne vrijednosne papire.
Ipak, kao protuteža tome, raste domaća potražnje za investicijskim zlatom kao oblikom zaštite vrijednosti novca, čemu u posljednje vrijeme doprinosi i povoljna cijena zlata.
SAD pod prijetnjom recesije - tržište skeptično prema dugoročnoj održivosti američkog duga
MMF upozorava da globalno gospodarstvo ulazi u razdoblje izrazito sporog rasta, uz sve izraženiji rizik od stagflacije (opasne kombinacije visoke inflacije i gospodarske stagnacije) u SAD-u, Europi i dijelovima Azije. Središnje banke, na čelu s Fedom, tako ostaju u nezavidnom položaju, pokušavajući pronaći krhku ravnotežu između obuzdavanja visoke inflacije i sprječavanja duboke globalne recesije.
Budući da je američka inflacija u travnju dosegnula trogodišnji vrhunac od 3,8%, tržišta sve više očekuju da će novo vodstvo Feda do kraja godine dodatno podići kamatne stope, riskirajući pritom usporavanje gospodarstva. Taj trend poskupljenja novca već je gurnuo prinose na američke obveznice na rekordne razine, čime su stariji papiri s nižim kamatama postali neisplativi, pokrenuvši val njihove rasprodaje.
Međutim, pritisak ne dolazi samo od Feda. Investitori u 2026. postaju ozbiljno zabrinuti i zbog održivosti rekordnog američkog duga. Zbog golemog proračunskog deficita, ulagači sada traže dodatnu „premiju na rizik“, dok se ključni strani akteri, poput Japana, Tajvana i zaljevskih zemalja, masovno rješavaju američkih obveznica. Središnje banke Kine i niz zemalja u razvoju također smanjuju izloženost dolaru i američkim obveznicama, istovremeno prebacujući sredstva u zlatne rezerve.
Iako američko gospodarstvo naizgled pokazuje otpornost na recesiju, taj je rast na klimavim nogama. Korporativni profiti primarno su rezultat agresivnog dizanja cijena, a ne stvarne kupovne moći, dok cjelokupni tržišni optimizam uvelike počiva na sektoru umjetne inteligencije za kojeg mnogi analitičari govore da se radi o financijskom balonu čije bi pucanje moglo označiti kraj trenutne stabilnosti.
Inflacija u Hrvatskoj već obrisala desetke milijardi eura vrijednosti naših štednji
Globalne nestabilnosti i visoka inflacija odražavaju se i na domaće gospodarstvo. U travnju 2026. inflacija u Hrvatskoj iznosila je visokih 5,8 posto, što znači da su cijene proizvoda i usluga u prosjeku bile gotovo šest posto više nego godinu ranije. Ovo posebno utječe na novac koji hrvatski građani drže na štednji, a koji s vremenom može kupiti sve manje i manje.
Riječ je o više od 50 milijardi eura na bankovnim računima ili u gotovini, a velik dio njegove kupovne moći isparava uslijed visoke inflacije. Takva štednja zapravo nije prava “štednja”, već realni gubitak - nevidljivi porez koji građanima izbija milijarde eura vrijednosti iz džepa “dok spavaju”.
Ako banka na štednju daje prosječnu kamatu od 0.2%, a inflacija iznosi 5,8 posto, građani realno gube više od pet posto vrijednosti godišnje. Građani su na taj način izgubili više od 2.5 milijardi eura samo u posljednjih godinu dana, a u posljednjih nekoliko godina radi se o duboko zabrinjavajućim gubicima od nekoliko desetaka milijardi eura u kupovnoj moći.
Slična je stvar i s trezorskim zapisima i narodnim obveznicama u koje su Hrvati u posljednjih nekoliko godina uložili preko 15.5 milijardi eura, “zaradivši” na kamatama oko 3% tj. nešto više od 400 milijuna eura. Budući da je inflacija u tom periodu praktički dovela do udvostručenja cijena pojedinih proizvoda i usluga, radi se o realnom gubitku koji se isto tako broji u milijardama eura vrijednosti.
‘Prilika koja se ne propušta’ - Investicijsko zlato moglo je donijeti Hrvatima desetke milijardi eura zarade
“Upravo zbog visoke inflacije i slabih kamata velik broj građana prebacuje svoj novac iz banaka i trezorskih zapisa u investicijsko zlato, što potvrđuju i procjene da bi ove godine domaće tržište moglo premašiti vrijednost od milijardu eura. Sve više Hrvata postaje svjesno činjenice da je zlato kroz povijest dugoročno očuvalo vrijednost novca i često raslo upravo u razdobljima visoke inflacije i gospodarske nesigurnosti”, komentirao je dr. sc. Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik uprave Centra Zlata.
U zadnjih godinu dana cijena zlata je ostvarila rast od preko 34%, a u posljednjih pet godina 150%. Time je zlato nadmašilo inflaciju, ali i niz drugih ulaganja te donijelo pozamašnu zaradu svojim ulagačima. “Da su hrvatski građani u posljednjih pet godina hipotetski držali većinu svoje štednje u zlatu, umjesto u bankama, gotovini ili državnim vrijednosnim papirima, do danas bi zaradili više desetaka milijardi eura”, dodaje Ivanović.
Trenutna cijena zlata kreće se oko 4,400 dolara odnosno 3,800 eura po unci, što predstavlja značajan rast u odnosu na kraj prošle godine, iako je daleko od povijesnih rekorda tijekom siječnja ove godine. “Sličnu situaciju sa cijenom zlata imali smo i 1999. godine kada se cijena zlata našla na dnu, neposredno prije pucanja dot-com balona i pada tehnoloških dionica te 2007. kada je cijena zlata počela streloviti rast neposredno prije pojave velike financijske krize. Cijena se u ovom trenutku nalazi u korekciji, no vidimo snažan porast potražnje za zlatom, što pokazuje da domaće tržište polako financijski sazrijeva i gleda na privremeni pad kao odličnu priliku za ulazak u investiciju, anticipirajući nadolazeću krizu i daljnji rast zlata”, navodi Ivanović.
Povijest nas uči da ovakve korekcije cijena ne traju dugo, što znači da se radi o rijetkoj prilici za ulazak po 'diskontnim' cijenama prije nego što globalna stagflacija ponovno gurne zlato prema novim povijesnim rekordima i nastavku dugoročnog rastućeg trenda.
