Toplinski valovi (kao da) ne prestaju. Ovoga tjedna i DHMZ je opet izdao crveno upozorenje za našu županiju.
Imate osjećaj da je vani preko +40 (iako su službene temperature pokazale max 38 °C) i da ćete se rastopiti od vrućine, ali vi jednostavno imate nešto za obaviti i nema da ne možete ili ne smijete izaći iz ugodno rashlađene kuće ili stana. I onda izađete vani i oblije vas znoj.
Ako ste lošije sreće i narušenog zdravlja, na ovim temperaturama možete doživjeti i temperaturni šok, dobiti sunčanicu (ako ne koristite pokrivalo za glavu) ali i jednostavno se osjećati iscrpljenije nego inače.
Visoke temperature mogu pogoršati i postojeća stanja poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.
Znate li razliku između toplinskog udara, iscrpljenosti i sunčanice?
Već svima dobro poznat savjet, osim ne izlaziti van kuće u najtoplijem dijelu dana jest i onaj da nigdje ne idete bez vode. A Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH savjetuje i vozače da izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana i da na put ne kreću bez vode.
"Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Dehidracija predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje u danima kada su iznimno visoke temperature, a pojačano znojenje dovodi do gubitka vode koju je potrebno nadomjestiti", ističe Ravnateljstvo civilne zaštite.
Međutim, simptomi dehidracije, odnosno nedovoljne količine vode u tijelu vrlo su slični simptomima hiponatremije, odnosno premaloj količini natrija. Zbog toga često zaključujemo kako je riječ o dehidraciji, a ne o nedostatku elektrolita.
Osim vode, potrebno je nadoknaditi i elektrolite
Zbog pretjeranog znojenja koje je učestala pojava ljeti potrebno je nadoknaditi izgubljenu vodu, ali i elektrolite koji se također gube znojenjem. Kako to ispravno napraviti, za savjet upitali Vanessu Ivanu Peričić, magistru nutricionizma i znanosti o hrani koja je pokrenula savjetovalište Nutrifil.
"Povećano znojenje tijekom ljeta može povećati rizik od hiponatremije, odnosno snižene razine natrija u krvi. Budući da natrij ima ulogu u održavanju volumena krvi i ravnoteže tekućina u tijelu, njegov manjak može dovesti do vrtoglavice, umora, smušenosti, slabosti, niskog krvnog tlaka i nesvjestica. Stoga se savjetuje da se ljeti uz izgubljenu vodu nadoknađuju i elektroliti", kazala je magistra Peričić.
[Plavo]Neravnoteža elektrolita može biti rezultat:
- pretjeranog znojenja
- produljenog povraćanja i proljeva
- nedovoljnog unosa tekućine
- bolesti bubgrega
- korištenja diuretika, laksativa, određenih antibiotika
- konzumacije alkohola
- neuravnotežene prehrane
- ...
Simptomi disbalansa elektorlita uključuju:
- umor
- nepravilan rad srca (aritmije)
- zbunjenost
- slabost i grčeve u mišićima
- glavobolju
- konvulzije
- utrnulost
- promjene u krvnom tlaku[KRAJ]
Međutim, i s unosom vode treba biti oprezan.
"S druge strane, pretjeran unos vode također može uzrokovati hiponatremiju i disbalans elektrolita, pa je važno prilagoditi unos tekućine, ali i natrija, individualnim potrebama. Simptomi dehidracije uključuju suha usta i grlo, žeđ, umor, slabost, glavobolju i tamniji urin", pojašnjava.
Iako nedostatak natrija može rezultirati hipotenzijom, pretjerani unos natrija može povećati rizik od nastanka hipertenzije. Neki od prehrambenih izvora natrija su kuhinjska sol, kiseli krastavci i sirevi, a najviše se natrija unosi konzumacijom prerađene hrane, poput pašteta, suhomesnatih proizvoda i slično.
Pojednostavljeno, elektroliti koje na ove vrućine gubimo između ostalog i znojenjem mogu se nadoknaditi konzumacijom hrane koja ih sadrži (natrij, klorid, kalid, kalcij, magnezij,...ili primjerice spomenuta kuhinjska sol, rajčice, banane, krumpiri, mahunarke, mlijeko, jogurti, piletina,...).
Magistra Peričić savjetuje i vrlo učinkovit način za nadoknadu izgubljenih elektrolita, a sve možete odraditi sami.
"Izotonični napitci učinkovit su način za nadoknadu elektrolita, a možete ih napraviti i sami. Za razliku od kupovnih izotonika domaći obično sadrže manje šećera. Uz to, možete prilagoditi sastojke svojim preferencijama", naglasila je magistra.
Izotonični napitci
Najbolji izotonični napitci u svojem sastavu po udjelu najviše sadrže vodu, potom elektrolite natrij, kalij, magnezij, kalcij i klor. Treći sastojak odnosi se na ugljikohidrate poput glukoze, fruktoze ili saharoze.
Ovim napitcima povećat ćete apsorpciju tekućine, povećati izdržljivost, omogućiti sintezu kolagena, povećanu hidrataciju i što je najvažnije omogućit ćete očuvanje imuniteta.
Kvalitetan izotonični napitak ne morate nužno kupiti, možete ga napraviti i sami, a potrebno vam je tek nekoliko sastojaka. Mi vam donosimo dva recepta.
Izotonična limunada
Sastojci:
- 700 ml vode
- 30 g fruktoze ili šećera
- 1/4 čajne žličice soli
- 10 ml soka svježe cijeđenog limuna
Ubacite sve sastojke u shaker i dobro protresite.
Citrusni izotonik
Sastojci:
- 1,5 dl soka svježe cijeđene naranče
- 2 jušne žlice soka cijeđenog limuna
- 1 jušna žlica soka cijeđene limete
- 3/4 čajne žličice soli
- vode do ukupno 2 litre
Ubacite sve sastojke u shaker i dobro protresite.
