Vatikan je uputio ultimatum moćnoj ultrakonzervativnoj katoličkoj organizaciji Opus Dei, prisilivši je da preispita vlastite temelje, piše El Cronista. Samo dva mjeseca nakon izbora nasljednik pape Franje poslao je povjerljivo pismo prelatu Fernandu Ocárizu sa zahtjevom da se statut Opusa Dei uskladi s reformom Ad charisma tuendum iz 2022. Iza toga zahtjeva stoje sumnje u transparentnost organizacije i njenu usklađenost s novim ustrojem Rimske kurije.
Pismo, do kojeg su došli brojni vatikanski novinari, daje rok od šest mjeseci. Ako tekst ne stigne u Rim prije prosinca, Sveta Stolica će "poduzeti potrebne mjere". U Madridu, Barceloni i Sevilli, gdje Opus Dei vodi škole i studentske domove, već se čuje ista poruka: vrijeme je za promjene ili slijedi gubitak utjecaja, piše Index.
Što je Opus Dei?
Opus Dei je katolička organizacija koju je 1928. u Španjolskoj osnovao svećenik Josemaría Escrivá. Naziv na latinskom znači "Djelo Božje", a temeljna je ideja organizacije da vjernici mogu težiti svetosti živeći vjeru kroz svakodnevne aktivnosti: posao, obitelj i društveni život. Deklarirani cilj njihovog djelovanja je "apostolsko djelovanje i približavanje Božjeg nauka vjernicima", iako od samog početka aktivno sudjeluju u političkim i društvenim procesima država u kojima postoje ogranci organizacije.
Većinu članova čine laici, dok manji dio čine svećenici. Članovi se razlikuju prema načinu života i razini uključenosti. Neki žive u obitelji, dok drugi prakticiraju celibat i borave u centrima Opusa Dei.
Kritike zbog zatvorenosti i strogih pravila
U strukturi Katoličke crkve Opus Dei ima poseban status. Riječ je o osobnoj prelaturi, što znači da ne pripada nijednoj biskupiji, nego izravno odgovara papi. Djeluje u 68 zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje organizira duhovne i obrazovne aktivnosti.
Iako ga je Crkva službeno priznala, Opus Dei se godinama suočava s kritikama zbog zatvorenosti, strogih unutarnjih pravila i navodnog utjecaja u crkvenim i društvenim strukturama. Organizacija takve tvrdnje odbacuje i ističe da joj je cilj pomoći ljudima da prodube vjeru i budu odgovorni članovi društva.
Papa traži izvješće o pritužbama na prisilni rad i zloporabu duhovnog autoriteta
Iako potez pape Lava nije potpuno iznenađenje, udar je snažan. Papa Franjo je 2022. promijenio pravni status prelaturnoga ustroja i stavio ga pod nadležnost Dikasterija za kler putem motuproprija Ad charisma tuendum. No proces prilagodbe nakon njegove smrti je usporio.
Sada Lav XIV. ponovno pokreće postupak i zahtijeva jasnije definiranje ovlasti prelata, jačanje zajedničkog odlučivanja i preciznije financijsko izvještavanje.
Također traži izvješće o pritužbama na prisilni rad i zloporabu duhovnog autoriteta koje su iznijeli bivši članovi u Španjolskoj i Argentini. Izvori bliski Vatikanu kažu da Papa smatra prioritetom uvođenje jasnih protokola za zaštitu žrtava i provođenje vanjskih revizija.
Zašto novi statut predstavlja problem za Opus Dei?
Pisanje novog statuta neće biti lako. Opus Dei u mnogim zemljama vodi sveučilišta i upravlja velikom imovinom. Svako smanjenje ovlasti prelata može poremetiti upravljanje resursima i zapovjedni lanac. Organizacija tvrdi da njezina posebnost zahtijeva određenu razinu autonomije.
Na izvanrednom općem kongresu 29. travnja glasanje je odgođeno kako bi se "proširio dijalog". No katolički tjednik Vida Nueva otkrio je da je Sveta Stolica već odbila tri prijedloga statuta. U svakom od njih Rim je inzistirao da se ozbiljni disciplinski slučajevi prepuštaju redovitim crkvenim sudovima, što konzervativni krugovi smatraju uplitanjem u unutarnje poslove.
Reforma koja stavlja Opus Dei na kušnju
Konačni nacrt mora stići u Državno tajništvo Svete Stolice do 15. studenog. Potom će ga razmotriti Dikasterij za kler i, ako bude odobren, bit će proglašen papinskim dekretom.
Među novostima su ograničenje trajanja mandata prelata na 12 godina, uz mogućnost jednog ponovnog izbora, obveza podnošenja revidiranih financijskih izvještaja te uključivanje dvoje laika s pravom glasa u središnje upravno tijelo.
"Dovođenje učenika centra Opusa Dei u položaj sličan ropstvu"
Raste i vanjski pritisak. U siječnju je El País objavio dosje u kojem su opisane taktike "emocionalne kontrole" nad brojnim pripadnicima.
U Buenos Airesu traje sudski postupak zbog navodnog dovođenja bivših učenika jednog centra Opusa Dei tijekom devedesetih u položaj sličan ropstvu. Vatikan pomno prati sve te slučajeve i želi da novi pravni okvir osigura zaštitu ljudskih prava i ukloni sve pravne i etičke sive zone.
Utjecaj na Španjolsku i borba za povjerenje
Nakon Italije Španjolska je najveće uporište Opusa Dei. Sveučilišta poput Navarre i Villanueve te poslovna škola IESE djeluju pod njihovim utjecajem. Gubitak autonomije mogao bi ugroziti sporazume s mjesnim biskupijama i smanjiti privatne donacije.
Kritičari reforme boje se da bi vanjski nadzor nad financijama mogao smanjiti broj stipendija i programa solidarnosti. No zagovornici promjena tvrde da će veća transparentnost privući nove donatore i otkloniti dugogodišnje sumnje.
Španjolska biskupska konferencija zasad šuti. No izvori iznutra otkrivaju da biskupi u Madridu i Valenciji reformu vide kao jedini način da se odnosi s Rimom normaliziraju i prilagode 21. stoljeću.
