Svjedočite Krista milosrdnim srcem“ poručio je papa Franjo u subotu 5. listopada popodne u bazilici Sv. Petra tijekom svog šestog javnog konzistorija, obilježenog misionarskim duhom, trinaestorici novih kardinala, kojima je podijelio kardinalski šešir. Osmorica ih pripada misionarskim redovničkim zajednicama. Desetorica imaju pravo glasa kod izbora novog Pape, a trojica su navršila 80 godina.
Kardinalski zbor sada ima 228 članova od kojih je većina nazočila zajedno s izaslanstvima sa svih pet kontinenata ovoj svečanosti. Među njima bio je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
- Molimo milost za milosrdno srce kako bismo bili svjedoci Onoga koji nas gleda s milosrđem. To je glavno svojstvo samilosti što smo je primili od Boga da je darujemo braći -istaknuo je papa Franjo pred kardinalima, koji su, prema njegovim riječima, svjedoci vjere i nadasve ljudi misija, dijaloga i naviještanja, koji ne poznaju granica. Mjesec dana nakon imenovanja njih trinaestorica iz Azije, Afrike, Europe i Amerike položila su zakletvu vjernosti i poslušnosti Petrovom nasljedniku na dobrobit Božjeg puka.
Predsjednik Papinskog vijeća za međuvjerski dijalog kardinal Miguel Angel Ayuso Guixot izrazio je Papi u ime novih kardinala i njihovih prijatelja, rodbine i vjernika zahvalnost za njihov izbor kao suradnika “s Petrom i pod Petrom”. „Ovo je neka vrsta konzisotrija redovnika”, primijetio je, podsjećajući kako većina novih kardinala potječe iz redovničkih zajednica, što je providonosno za Izvanredni misijski mjesec. “Sveti Oče, svoji neumornim radom Vi ste nas u više navrata pozvali da kao Crkva djelujemo izvan granica, da idemo na egzistencijalne periferije, da hodamo putem ekumenskog i međuvjerskog dijaloga. Želimo zajedno s Vama pokrenuti procese, želimo graditi novi svijet u kojem će vladati bratstvo, mir i suživot”.
To je i srž Papinog govora, koji je istaknuo, komentirajući liturgijska čitanja, kako je samilost upisana oduvijek u Božjem srcu. Odbacivanje stvara, prema njegovim riječima, ustrojstva nesamilosti. Samilost nije fakultativna, već bitna, zaključio je Papa i primijetio kako se kardinali prvi moraju pitati jesu li svjesni da su i oni bili objekt Božje samilosti, da im je prethodila i da ih je pratila Njegova samilost te da su i oni “djeca milosti”. Marija je to bila uvijek. Lojalnost službe je ukorijenja u samilosti. Stoga, poručio je Papa, moramo reći ne ravnodušnosti, ne odbacivanju. Lojalnost kardinalske službe ovisi upravo o toj živoj svijesti.
U Kardinalski zbor su uvršteni predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog mons. Miguel Angel Ayuso Guixot, MCCJ; arhivar i knjižničar Svete Rimske Crkve mons. José Tolentino Medonça; nadbiskup Jakarte mons. Ignacije Suharyo Hardjoatmodjo; nadbiskup San Cristóbal de la Habane mons. Juan de la Caridad García Rodríguez; nadbiskup Kinshase mons. Fridolin Ambongo Besungu, OFM Cap.; nadbiskup Luksemburga mons. Jean-Claude Höllerich, SJ; biskup Huehuetenamga mons. Alvaro L. Ramazzini Imeri; nadbiskup Bologne mons. Matteo Zuppi; nadbiskup Rabata mons. Cristóbal López Romero, SDB i podtajnik Odjela za migrante – Dikasterija za služenje cjelovitom ljudskom razvoju preč. o. Michael Czerny, SJ.
Zajedno s njima Papa je članovima Kardinalskog zbora pridružio dvojicu nadbiskupa i jednoga biskupa koji su se istaknuli u svome služenju Crkvi. To su umirovljeni nadbiskup Neptea mons. Michael Louis Fitzgerald; umirovljeni nadbiskup Kaunasa mons. Sigitas Tamkevicius, SJ i umirovljeni biskup Benguele mons. Eugenio Dal Corso, PSDP.
