Svi znamo da je pandemija promijenila naše živote iz temelja, no kako je utjecala na broj rođenih, umrlih, razvode i vjenčanja? Državni zavod za statistiku ima zanimljive podatke koje su za Dnevnik Nove TV istražili Valentina Baus i Dino Goleš.
Pandemija nam je uvelike promijenila život, no nisu to samo maske i distanca. Brojke Državnog zavoda za statistiku otkrile su velike demografske promjene. Pozitivni trendovi vidljivi su u rodilištima. U ožujku i travnju ove godine rodilo se petstotinjak više djece nego u istim mjesecima lani.
Ništa od prirodnog prirasta
Nažalost, ne može se računati na prirodni prirast jer umrlih je od početka godine deset tisuća više nego rođenih, a 2020. pamtit ćemo kao godinu s najviše mrtvih od kad je Hrvatske. Možda bi djece bilo više da pandemija nije obustavila brojna vjenčanja. U posljednjih godinu dana broj vjenčanih pao je za petinu u odnosu na zadnjih pet godina.
No lani je zbog popuštanja mjera u lipnju "sudbonosno Da" reklo njih čak 207 posto više. Ali i sudbonosno zbogom! Čini se kako smo lani u lockdownu više cijenili obitelj pa je razvoda bilo 935 manje, no očito smo kasnije jedni drugima išli na živce jer ove godine imamo 389 razvoda više.
Navike se polako vraćaju na staro
Dok su se lani u ožujku poslovi otkazivali, država krenula s isplatom potpora i nad našim novčanicima nadvio se sivi oblak, godinu dana kasnije plaće su porasle i to pet posto više na godišnjoj razini. Rasle su nažalost i cijene i inflacija pa naš novac praktički vrijedi manje.
Rasle su cijene ribe, ulja i masti, skuplje je i voće i povrće. Udar na džep osjećaju pušači i oni koji vole slatko i gazirana i žestoka pića. Skuplje je i gorivo, ali i usluge stomatologa i frizera. Dosta je pesimizma, od straha i neizvjesnosti u godinu dana došli smo i do popuštanja mjera i cjepiva. Imun je već gotovo svaki peti građanin, javlja Dnevnik.hr.
Radilo se o pesimizmu ili optimizmu, statistika ne pita. Činjenica je da se naše navike polako vraćaju na staro.
