„U okviru novog višegodišnjeg plana za klimatska pitanja izdvojit će se velika sredstva. U procesu usmjeravanja sredstava za čistu energiju tamo gdje su najpotrebnija ključni su gradovi kao pokretači, uvođenjem tehnologije za razvoj pametnih i zelenih gradova“, rekla je Danijela Jemrić iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK na predstavljanju tehnološke podloge koncepta pametnih i zelenih gradova, radionici Smart/Safe&Green City, održanoj danas u HGK na inicijativu tvrtki Open Way i Detas.

Kroz modernizaciju javne rasvjete stvara se tehnološki, pravni, kadrovski, ali i svaki drugi preduvjet za uspješnu provedbu energetske transformacije gradova, koja će u narednom razdoblju biti financirana kroz brojne EU fondove, ali i nacionalne izvore financiranja.

Cilj radionice bio je upoznati javni i privatni sektor s trendovima u primjeni koncepta pametnih gradova. Predstavljena je regulativa u području javne i druge rasvjete te proizvodi koji su planski stvarani s ciljem transformacije gradova s obzirom na energetsku učinkovitost i smanjenje svjetlosnoga onečišćenja.

Bojan Fišer, iz tvrtke Detas predstavio je proizvode koji su tehnički preduvjeti za razvoj ovoga koncepta razvoja urbanih sredina u domeni svjetlosti. „Upravljanje svjetiljkama može uključivati različite senzore. Može se mjeriti kvaliteta zraka i temperature te se tako integriraju različite komunalne usluge u jedan sustav, čime se povećava njegova učinkovitost. Smanjuju se troškovi električne energije i preko 70 posto. Predviđanja analitičara do 2024. su da će jedna trećina gradova na svijetu koristiti neki oblik integracije u sklopu koncepta pametnih gradova,“ rekao je Fišer, koji je predstavio i kampanju za sigurnije pješačke prijelaze te sustav koji prepoznaje pješaka kad dolazi na prijelaz i uključuje svjetla na stazi i na zoni čekanja.

Koncept pametnih gradova obuhvaća i područje e-mobilnosti te razvoj punjača za električne automobile, motocikle i bicikle. „Kada se radi plan, bitno je uštedjeti na infrastrukturi. Cijena zakupa električne energije je također važan faktor. Klasterom punionica i primjenom tzv. load balancinga postiže se optimalna distribucija dostupne energije. Manji su infrastrukturni i operativni troškovi, jednostavnije je upravljati mrežom punioca i postaviti kompletnu mrežu, a veće je i zadovoljstvo vlasnika i korisnika,“ rekao je Igor Ban iz tvrtke Piraex.

Irena Dubravec iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavila je planirane javne pozive i natječaje. Predviđeni javni pozivi nacionalnim sredstvima u sektoru zaštite okoliša su 18,72 milijuna kuna, a u sektor energetske učinkovitosti 573,6 milijuna kuna. Fond prati Integrirani nacionalni energetski klimatski plan RH 2021.-2030., koji planira ulaganja od više od 25 milijardi kuna. Ključni segmenti na koji će se u narednom razdoblju sredstva usmjeriti su sektor prometa, zatim istraživanje, inovacije i konkurentnost te izgradnja kapaciteta niskougljičnoga gospodarstva.



Predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvoj Senka Jurković predstavila je dostupne modele financiranja i kreditni program za investicije javnog sektora, koji obuhvaća čitav koncept pametnih gradova. Financira se do 75 posto predračunske vrijednosti cjelokupne investicije, a iznimno do 100 posto ukupne vrijednosti investicije lokalne i područne (regionalne) samouprave. Od posebnih modela, istaknuti su ESIF Krediti za energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora koji se financiraju sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 410 milijuna kuna.

Relevantni zakonodavni okvir u području rasvjete predstavio je Zvonimir Miler iz tvrtke Open Way. Temelj je Zakon o zaštiti o svjetlosnog onečišćenja, koji uvodi pojam svjetlosnog onečišćenja te mjere zaštite, uvjete za planiranje i gradnju te mjerenje. U tijeku je i izrada provedbenog propisa, Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima, što je posebno važno za jedinice lokalne samouprave. Posebno je istaknut dio Pravilnika koji zahtijeva da se odabrana projektna rješenja za rasvjetu moraju moći integrirati u napredni sustav upravljanja gradom, tj. sustav pametnih gradova.

 


Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime