Od početka sljedeće godine u brojnim hrvatskim gradovima na snagu će stupiti povećanja komunalnih naknada i doprinosa, a razlog tomu, prema službenim objašnjenjima lokalnih vlasti, leži u dugogodišnjem rastu troškova održavanja komunalne infrastrukture i pritiska inflacije. Ipak, neizostavno se spominje i politička dimenzija, jer se najveći broj takvih odluka, kako upozoravaju analitičari, donosi upravo u prvoj godini nakon lokalnih izbora, kada vlast smatra da je najmanje izložena izravnom nezadovoljstvu građana. Split je među gradovima koji najavljuju najopsežnije promjene, a reakcije dijela javnosti i oporbe posebno su burne.
Ivošević optužuje za drastična poskupljenja i izbjegavanje komunikacije
Gradski vijećnik Bojan Ivošević upozorio je da je gradonačelnik Tomislav Šuta uputio u proceduru javnog savjetovanja novu Odluku o komunalnom doprinosu, bez prethodne najave građanima, kao što je to, tvrdi, učinio i prilikom povećanja poreza na nekretnine. Ivošević ističe kako se radi o iznosima koji će posebno pogoditi istočne kotareve i mjesne odbore, uz napomenu da gradonačelnik o ovakvim planovima „nije rekao ni riječ u predizbornoj kampanji, niti po dolasku na dužnost“. Naglašava kako će Split „visokim povećanjima sada naplatiti sve ono što se tijekom mjeseci predstavljalo kao besplatan dar, dok su se stvarali novi troškovi na teret gradskog proračuna“.
Veliki skokovi cijena u Slatinama, Žrnovnici i Sitnom
Prema podacima koje je iznio Ivošević, najveća povećanja odnose se na istočna i rubna područja grada. U Slatinama bi komunalni doprinos rastao za čak 77 posto, dok bi u Žrnovnici rast iznosio 69 posto, a u Donjem Sitnom, Gornjem Sitnom i Srinjinama oko 59 posto. U Mejašima i Sirobuji povećanje bi se kretalo oko 43 posto, dok bi Šine, Kamen i Stobreč rasli oko 36 posto. Centralniji dijelovi Splita imali bi znatno blaži rast, no Ivošević upozorava da građane neće utješiti činjenica da je porast manji, budući da se radi o općem trendu povećanja.
Legalizacija objekata poskupljuje i do osam puta
Posebno su zabrinjavajuće korekcije cijena za objekte u procesu legalizacije, gdje su poskupljenja višestruko veća od standardnih izračuna komunalnog doprinosa. U Slatinama bi, prema prijedlogu, rast bio nevjerojatnih 877 posto, dok bi Žrnovnica zabilježila skok od 652 posto, a područja Donjeg i Gornjeg Sitna te Srinjina porast od 426 posto. I u Mejašima, Sirobuji, Kamenoj i Stobreču zabilježili bi se skokovi od nekoliko stotina posto. Ivošević navodi da su ovakve brojke „udar na građane koji su već godinama u postupcima legalizacije te će sada biti izloženi ogromnom financijskom opterećenju, kakvo se ne bilježi u drugim hrvatskim gradovima“.
Žrnovnica među najpogođenijima: ‘Nakon 30 godina stagnacije stiže završni udarac’
Posebno oštre reakcije stigle su iz Žrnovnice, koja se, prema prijedlogu nove odluke, iz pete kategorije prebacuje u drugu, što rezultira jednim od najvećih povećanja u gradu. Predsjednik mjesnog odbora i gradski vijećnik Mario Lolić poručuje da je “rast od 69 posto za komunalni doprinos i 652 posto za legalizaciju udar koji Žrnovnica ne pamti”. Istaknuo je da je Žrnovnica od svih gradskih područja lošije prošla jedino od Slatina te poručio da građani sada snose teret političkih odluka koje su donijeli na posljednjim izborima.
Njegova stranačka kolegica i vijećnica Mjesnog odbora, Tanja Soldić, kaže kako je „neugodno šokirana“ ovim prijedlogom. Prema njezinim riječima, Žrnovnica je desetljećima bila zanemarivana, a upravo kada se činilo da se stanje počinje popravljati, dolazi potez koji naziva „završnim udarcem“. Soldić tvrdi da građani već raspravljaju o mogućim prosvjedima te da je nezadovoljstvo svakim danom sve veće.
