Rat u Ukrajini, trgovinski rat(ovi), COVID, ratovi na Bliskom istoku, geopolitička borba za resurse i rijetke metale, podjela interesnih sfera onih nekoliko nezamislivo bogatih pojedinaca… Sve to i još mnogo toga tiče se svakoga od nas, koliko god djelovalo daleko. Do svakoga od nas dolazi u vidu nesigurnosti, bilo za posao bilo za vrijednost zarađenog – jer inflacija je već godinama ponovno ‘stvarna situacija’, ne samo imaginarni pojam iz ekonomske teorije. A koliko je inflacija, kada poprimi neželjene brojke, nezgodna i problematična najbolje znaju oni nešto stariji, koji su je doživjeli u bivšoj državi tamo sredinom 80-ih godina prošlog tisućljeća… Kako bi pokušali našim čitateljima donekle olakšati pravu zavrzlamu i ponuditi im odgovor na ključno pitanje – kako sačuvati novac, neki ‘sitni’ višak sredstava koji se eventualno može uštedjeti za godinu dana – razgovarali smo s izvanrednim profesorom na splitskom Ekonomskom fakultetu Paškom Burnaćem.
I da se odmah razumijemo, savjeti i preporuke odnose se prvenstveno na onaj srednji sloj stanovnika RH, ne one koji zarađuju milijune, na žalost niti na one koji žive doslovno od plaće do plaće ili od mirovine do mirovine... Odnosi se dakle prvenstveno na ljude koji imaju određen višak novca, koji od rada i svog posla mogu ostaviti ‘sa strane’ desetak ili 20 tisuća eura godišnje. Možda i ostali pronađu neko ‘zrnce mudrosti’ koje će im koristiti u navigaciji varljivim i često podmuklim ekonomskim vodama. Zato, ovo je možda najvažniji test kojeg ćete danas pročitati!
Prvo je naš sugovornik dao jedan uvod, presjek u najmanju ruku nezgodnog svjetskog trenutka -Nikad geopolitičke prilike nisu tako diktirale uvjete u svjetskoj ekonomiji, prije svega opskrba odnosno problemi u opskrbi naftom i naftnim derivatima. Također, nikad u svijetu investicija nije bilo nezahvalnije planirati na kratki i srednji rok, makar je i inače predviđanje vrlo nezahvalno… Tko god danas kaže da može prognozirati kretanja cijene obveznica, dionica, zlata,…, ili je ovisan o utjecajima na ta kretanja ili ne zna što govori. Međutim, sa sigurnošću se može reći kako će svi ti događaji imati sasvim izravan učinak na inflaciju, jer već neko vrijeme se vidi blagi rast cijena za kojeg se svi nadamo da će ostati minimalan. U tom kontekstu moram napomenuti kako je dobro da je Vlada RH utjecala na maloprodajnu cijenu goriva sa smanjenjem trošarina, a ne ograničavanjem marži. Unatoč tome, ako sukobi(i) potraju mjesecima, porast inflacije je neizbježan pogonjen dramatičnim povećanjem cijena pojedinačno najvažnijeg proizvoda koji čini stopu inflacije, a to je gorivo! Iako valja reći i da je veći dio tog rasta cijena zapravo – neopravdan. Trgovci kalkuliraju s povećanjem troškova pa onda podižu cijene i preko pokrića dodatnih troškova, jednostavno na neki način koriste situaciju. I sad kako u takvoj situaciji sačuvati plaću? Kako sačuvati vrijednost dohotka koji je nominalno možda veći, ali se za iste iznose može kupiti značajno manje dobara? - dolazi profesor Burnać do ključnog dijela našeg razgovora.
Elaborirao je potom detaljno, profesorski, ali vrlo precizno i razumljivo naš sugovornik većinu potencijalnih rješenja za osobe ili obitelji koje imaju neki višak primanja. Međutim, prije raznih varijanti kako sačuvati određeni, neveliki iznos novaca, višak od tisuću ili dvije eura mjesečno, naš sugovornik napominje nekoliko važnih, a praktički osnovnih ekonomskih stvari… - Istaknuo bih da građani niti nakon četiri godine od pojave značajnije inflacije nisu osvijestili kako novac gubi na vrijednosti. Inflacije nije bilo godinama pa su svi pomislili da je to samo neka ekonomska pojava u teoriji… Najvažnija stvar je da novac na banci gubi vrijednost – prema posljednjim statističkim podacima, naši građani u bankama drže oko 40 milijardi eura. Kako je stopa inflacije u posljednje četiri godine iznosila, ukupno, oko 30 posto, to zapravo znači da mi danas možemo kupiti 30 posto manje dobara nego smo ih mogli kupiti 2021. godine. A to također znači da je od onih 40 milijardi eura zapravo izgubljeno 13 milijardi eura! Samo zato što je novac stajao na računima… Dakle istovremeno dok se žalimo kako je sve poskupjelo, ogromna sredstva gube vrijednost u bankama.
Što s novcem?
Potom je profesor na katedri za financije splitskog Ekonomskog fakulteta pojasnio mogućnosti ulaganja.
-Prva varijanta su banke, pored nekretnina u kojima Hrvati tradicionalno štede novac, a koje su na neki način i statusni simbol. U bankama se dakle drže najveći iznosi, ako pričamo o financijskoj imovini, niti približno bilo koja od idućih varijanti nema toliku popularnost među našim sugrađanima kao banke… A to je ujedno i najlošije investicijsko rješenje. Kamatne stope, ako govorimo o oročenim sredstvima, iznose negdje između 0,4 i 2,2 posto na godišnjoj razini, što je i dalje znatno manje od razine inflacije koja je trenutačno na 2,8 do 3,2 posto godišnje. Takvo stanje, u smislu kamatnih stopa, neće se bitno promijeniti. Valja napomenuti i da je ovo najsigurnija opcija jer su iznosi do sto tisuća eura osigurani.
Iduća varijanta jesu državne obveznice i trezorski zapisi. To su dugoročni i kratkoročni vrijednosni papiri koji su već nekoliko godina alternativa štednji u bankama. Ni ovdje praktički nema nikakvog rizika, osim u slučaju da država bankrotira, što je ipak vrlo rijedak slučaj i u svjetskim razmjerima. Zadnje izdanje ‘trezoraca’ imalo je prinos od 2,5 posto, dok su obveznice donosile 3,5 posto kamata na godišnjoj razini. - prve dvije mogućnosti za investiciju viška novca donosi naš sugovornik, napominjući kako u obje varijante nećete zaraditi, ali ćete ipak bolje sačuvati vrijednost novca, gubitak će biti manji. Pogotovo su ove verzije za osobe nesklone riziku, jer su iznimno sigurne. No, investicijski prinos neće biti veći od nekih četiri posto, eventualno pet ako ulažete u obveznice nekih drugih država.
Što naš razgovor dovodi do treće opcije, ulaganja u dionice i ETF-ove. -Dionice su za sklonije riziku, makar je najsigurnije ulaganje u tzv. ETF-ove. To je košarica dionica nekoliko tvrtki, ulaže se u veći broj kompanija, nešto poput S&P 500 koje su npr prošle godine imale prinos od 16 posto. No, prosječni godišnji prinos je oko deset posto. Kod svakog ulaganja valja međutim voditi računa o vremenskom horizontu. - napominje profesor Burnać, no o tome nešto više u okviru uz glavni tekst. -Dionice su nešto zahtjevnije ako nemate dovoljno financijskog znanja. Posljednjih godina pojavile su se aplikacije, investicijske platforme koje mogu koristiti i početnici, robo-savjetnici. Idealni su za investitore početnike. Prije samog ulaganja kreira se portfelj na osnovu nekoliko ključnih pitanja korisniku, tipa kolike prihode imate, kolike su vam rate kredita, koliki prinos očekujete od dionica i na koji rok, i onda aplikacija kreira vaš portfelj. Možda najznačajnije za ove investicijske platforme, a tri su najveće kod nas koje su se etablirale – Finax, Genius i Revolut – jest činjenica da početni ulog može biti i deset eura! Zbog toga su idealni za investitore početnike, koji se mogu ‘igrati’ s manjim iznosima i tako testirati njihovu funkcionalnost.
Što je sa zlatom?
Hrvatsko tržište kapitala je četvrta opcija… Često se podcjenjuje naše tržište kapitala, Zagrebačka burza uz konstatacije kako je plitko (svaki poremećaj se osjeti) i usko (trguje se malim brojem dionica). Međutim, Crobex je u prošloj godini porastao za 20 posto! U redu, to nije tako svake godine, nerado se investitori sjećaju 2008. ili 2009. godine, ali tako je to, neuspjesi se pamte godinama. I u ovom slučaju je važan investicijski horizont. Godišnji prosjek Crobexa je od 2021. godine bio recimo 15 posto, dakle u pet godina od uloženih tisuću eura došli bi do preko 2,200 eura… Mora se napomenuti i kako kod dionica, osim rasta vrijednosti, ovisno o rezultatima poslovanja tvrtke, postoji mogućnost zarade i kroz isplatu dividendi.
Što nas dovodi do zlata, odnosno ulaganja u plemenite metale kao opcije čuvanja vrijednosti viška gotovine. -Ako gledamo sve imovinske klase, posljednju godinu je najviše porasla vrijednost zlata, za 60 posto! Dakle, na zlatu se moglo zaraditi najviše, a na to su utjecali brojni faktori: carinski rat, Ukrajina, pad vrijednosti američkog dolara… Taj rast će se nastaviti i u ovoj godini, ali nitko ne može reći koliki će biti.
Naš sugovornik je posebno apostrofira kako bi investicije kod nas, na neki način, trebale biti dodatak mirovini. Kaže kako je mirovinski sustav održiv, no pitanje je koliko će ti omogućiti kvalitetan životni standard u trećoj dobi. -Teško će mirovine dostići i 50 posto prosječne plaće, a to znači da je na vrijeme potrebno štedjeti, odnosno investirati. Imajući u vidu investicijski horizont, uvažavajući činjenicu da ljudi danas žive u kratkom roku, investiranje može početi vrlo rano, pogotovo jer je danas investirati u razne imovinske klase kud i kamo jednostavnije nego prije samo desetak godina… Napominje profesor Burnać kako se treba čuvati raznih prevara, pogotovo u online poslovanju, koje su sve brojnije. A zaštita je gotovo banalna: sve što zvuči predobro, gotovo sigurno nije istinito! Nema dvostrukog prinosa u nekoliko mjeseci, nema prinosa bez rizika, nitko vas neće zvati s nepoznatog broja i ponuditi ‘jedinstvenu priliku, samo za vas’ – kad to čujete, odmah prekinite vezu! -Svijet investicija nije ‘Vuk s Wall streeta’. Investicije su često dugotrajne, obično sigurne i pomalo dosadne. - zaključuje naš sugovornik.
Investicijski horizont Kod investicija, zapravo svih ulaganja, ključan je rok ulaganja. Odnosno, investicijski vremenski horizont. U nekom kraćem vremenu pitanje je mogu li se uopće ostvariti prinosi, dok investicija na dulji rok donosi dobit, čak i značajnu dobit na godišnjoj razini. To vrijedi sa svim oblicima ulaganja, recimo tisuću eura uloženih recimo 2015. godine u neki ETF vrijedio bi danas oko četiri tisuće eura. No, valjalo je biti strpljiv deset godina da bi se osjetili benefiti… Barem pet godina bi trebao biti investicijski horizont, da barem pet godina, ako ne i više, pratimo određeno ulaganje bez paničarenja i naglog povlačenja uloga zbog nekakvog pada vrijednosti unutar tog perioda. U tih najmanje pet godina svašta se može dogoditi što negativno utječe na investiciju, COVID pandemija, ratovi, ali kroz dulji period tržište se prilagodi... Kod zlata je možda najvažniji investicijski horizont jer je to ulaganje stabilno, znatno je manje volatilno od recimo kriptovaluta, zlatu se vjeruje.
