Čuvari prirode javne ustanove More i Krš šalju vapaj upomoć. Kažu da se zaštićeni krajobraz rijeke devastira na dnevnoj bazi. Obraćali su se državnom inspektoratu tražili pomoć ostalih institucija, ali - tresla se brda rodio se miš. Izgleda da se i državne institucije loptaju same među sobom.
Javili su se ekipi rubrike Poziv. "Javljaju vam se čuvari prirode iz značajnog krajobraza rijeke kanjona rijeke Cetine. Naši gorući problemi ovdje su ilegalna odlagališta svih vrsta otpada i ilegalna gradnja betonskih, tvrdih betonskih građevina. Dođite i sami se uvjerite u sve navedeno", rekli su.
Rijeka Cetina, svojim tokom od čak 101 kilometra možda je i najprepoznatljiviji biser omiškog kraj. No, polako se uništava ilegalnom gradnjom.
Danas idiličnu sliku kvare plastične stolice, a jednom ilegalnom investitoru nije bila dovoljna kuća, nego je napravio i izmjenu vodotoka. "Evo ni na sto metara od rijeke Cetine, u značajnom krajobrazu kanjona Cetine. Ovo je jedan od problema s kojim se najčešće susrećemo", rekao je Marijan Oguljić, čuvar prirode.
Višak građevinskog materijala tako završava na najljepšem mjestu s kojeg puca pogled na rijeku. Možda bi stvari bile jasnije kada bi se prijave ozbiljnije shvaćale, piše Dnevnik.hr.
"Kad i dođemo do te faze da budu prijave, da ljudi prepoznaju što je ilegalno, žele reagirati, hrabri su - tu s druge strane onda dolazimo do toga da je proces izrazito spor. Često se događa i samim prijaviteljima da je proces za njih vrlo neugodan, da se propitkuje njihov motiv, zašto nešto prijavljuju", ispričala je Ivana Selanec, izvršna direktorica udruge Biom.
"Na području kanjona rijeke Cetine detektirali smo desetak bespravnih objekata, neki od njih su bile nadogradnje, neki su bili pokušaji same gradnje. Nažalost niti jedna nije prisiljno uklonjena", objasnio je Domagoj Lažeta, ravnatelj javne ustanove more i krš.
Sagrađene su brojne ribolovne kućice. Ribolovno društvo slaže se da problem kućica treba čim prije riješiti. Pokušalo se već jednom uskladiti želje i dovesti kućice do prihvatljivog izgleda, no tu je počelo prebacivanje odgovornosti.
"Malo može zvučati apsurdno da Cetina koja se nalazi na području grada Omiša nije pod upravljanjem grada Omiša, znači taj problem ilegalnih kućica koji se proteže već dugi niz godina je u stvari u nadležnosti javne ustanove more i krš.
Problematika tih derutnih kućica ili streha nije u nadležnosti grada Omiša", poručio je Žarko Kovačić, zamjenik gradonačelnika Omiša, piše Dnevnik.hr.
Stručnjaci naglašavaju da je problem lako detektirati. Traže od inspektora da budu prisutniji na terenu, moderniziraju pristup, digitaliziraju bazu i ažurnije postupaju. "S druge strane izostaju same sankcije i pritisak na potencijalne izvršitelje ilegalnih radnji", nadodala je Selanec.
Tromost sustava čini se nešto je na što svi računaju, pa se otpad uvijek ima gdje i odložiti. Najčešće se bacaju građevinski otpad poput cigle, crijepa, ostataka stiropora, građevinskih fasada...
Postoji li rješenje?
O ovom problemu je reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s profesorom Ljubomirom Miščevićem s Arhitektonskog fakulteta.
Desetak je kuća i nadstrešnica ilegalno izgrađeno, a niti jedan objekt nije uklonjen. Mišćević kaže da to ilegalnim graditeljima šalje gotovo motivirajuću poruku.
"Nije dovoljno samo ukloniti bespravnu gradnju, nego to treba biti škola za sve one koji su dovoljno hrabri da grade u zaštićenom prostoru. To je do te mjere drsko da je veća razina sramote što ne možemo reagirati na to u najljepšoj zemlji na svijetu", rekao je.
Unatoč prijavama Državnom inspektoratu koje su čuvari prirode prije dvije godine poslali, ništa se nije promijenilo. Mišćević smatra da nedovoljna ekipiranost inspektorata ne može biti izlika jer se problem duže vrijeme ne rješava.
"Ovdje se radi o trijadi, trokutu. Čini ga investitor, koji je toliko 'hrabar', projektant i izvoditelj. To je kratak lanac, od tri karike. Mora se sve istražiti, a ne samo srušiti objekte. Kako je došlo do toga?", rekao je.
Smatra da je potrebna čvrsta odluka kako bi se stalo na kraj "tom nevjerojatnom egoizmu koji postaje nacionalna sramota", poručio je.
Objasnio je i što je potrebno promijeniti. "Više koristiti priuštivu tehniku nadzora poput dronova i kamera te opremiti inspektorat tehničkim sredstvima", zaključio je.
