U privatno zdravstvo slijeva se novac. Od pacijenata.
"Tata mi je plaćao privatno da bi išao zato što nije mogao doći na red", izjavila je Petra iz Zagreba.
"Jesam. Zašto? A zato što sam išao na brod i trebalo mi je što hitnije", izjavio je Gojko iz Dubrovnika.
"Ne plaćam ja vama da idem u onu bolnicu i čekam", izjavila je Milka iz Dubrovnika.
Ali slijeva se novac i od države. HZZO s poliklinikama redovito sklapa ugovore o provođenju zdravstvene zaštite. U prošloj godini sklopljeno ih je 317, a ovo je lista tko je dobio najviše novca.
Prva je specijalna bolnica Klinika Magdalena s više od 19 i pol milijuna eura.
Slijedi specijalna bolnica Radiokirurgija Zagreb s gotovo 18 milijuna eura.
Poliklinika Medikol od HZZO-a je dobila gotovo 12 milijuna eura. Slijede Sveti Duh II te poliklinika Avitum s oko tri milijuna eura.
Iz HUBOL-a kažu da je važno da u tome nemaju prednost nad javnim zdravstvom.
"Ugovori koje privatne klinike dobivaju sa HZZO-om, ako obavljaju iste pretrage koje obavljaju i javne bolnice, onda trebaju biti plaćene po istim cijenama koje plaćaju i javne bolnice", izjavio je Boris Ujević, dopredsjednik HUBOL-a.
Beskonačne liste čekanja
Osim tih redovnih ugovora, Vili Beroš ove godine hvalio se da kreće u veliko čišćenje lista čekanja, pa je prema njegovoj uputi ugovoreno više od 87 tisuća pretraga u iznosu većem od pet milijuna eura. Na natječaj su se javile i privatne i javne ustanove, ali najviše novca otišlo je poliklinici Medikol.
"Ono što predstavlja problem je transparentnost, na koji način se to radi, koji broj pacijenata uopće može doći u privatne zdravstvene ustanove na uputnicu", izjavila je Jasna Karačić iz Udruge za zaštitu pacijenata za Dnevnik Nove TV.
Kako bi smanjio liste čekanja, Beroš je slao i dopis ravnateljima – o radu liječnika u privatnom zdravstvu.
"Možete očekivati daljnje korake u saniranju ove problematične situacije i izmjenjivanje pravilnika", izjavio je Vili Beroš dok je još bio na funkciji ministra zdravstva.
Izmjene pravilnika nismo dočekali. Prema popisu ministarstva, od gotovo 9000 liječnika njih 1492-oje istovremeno radi i u privatnim klinikama.
Tko to tamo radi u privatnoj klinici?
Ovakva je situacija u KBC-ovima. U Osijeku 116 liječnika ima dozvolu za privatni rad, među njima šest pročelnika zavoda te šest predstojnika klinika.
U Rijeci 97 radi i privatno, 19 pročelnika zavoda, dva predstojnika klinike. U KBC-u Zagreb od 1200 liječnika njih 179 ima dozvolu za privatni rad. Od toga 14 pročelnika zavoda, šest predstojnika klinika. U Vinogradskoj ih 162-oje može raditi izvan radnog vremena. 18 pročelnika ijedan rukovoditelj samostalnog Zavoda.
A među njima i Krešimir Rotim, šef Zavoda za neurokirurgiju. Dok je on na godišnjem, posao je preuzeo njegov zamjenik Ante Subašić, koji također radi u privatnim poliklinikama - obitelji Rotim.
Iz HUBOL-a naglašavaju da rad u privatnim poliklinikama nije zabranjen zakonom niti je sporan ako liječnik radi svoj posao.
"Uvijek može doći do sukoba interesa i postoje priče da neki liječnici na poslu ne obavljaju svoj posao i šalju pacijente u svoju privatnu polikliniku, ali ja opet stavljam težište na to da za vrijeme radnog vremena moraju obavljati svoj posao. Ako nekom zabranite rad privatno, time ga niste natjerali da radi svoj posao", izjavio je Boris Ujević, dopredsjednik HUBOL-a.
Udruga pacijenata zbog svega što se događa traži sastanak s premijerom, koji danas pak najavljuje nove korake u zdravstvu tijekom žestoke rasprave u Saboru.
"Znam da svaka država ima mafija, ali da mafija kroji proračun, zbilja je unikatno", izjavio je Ranko Ostojić iz SDP-a.
"Prvo, naložit ćemo reviziju svih izvanrednih javnih nabava u zdravstvu, ne samo u zadnje vrijeme nego i inače, jer je očito bilo i u vrijeme vaše vlade da su isti akteri posredovali u nabavi medicinske opreme", rekao je premijer Andrej Plenković.
