Na današnji dan 1920. godine potpisan je ugovor koji je označio početak formiranja Male Antante
Na današnji dan 1920. godine u Beogradu je potpisan prvi ugovor koji je označio početak formiranja Male Antante, vojno-političkog saveza između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Jugoslavije), Čehoslovačke i Rumunjske. Savez je nastao iz zajedničke potrebe za očuvanjem teritorijalnog integriteta i sprječavanjem obnove Austro-Ugarske monarhije, posebice kroz prijetnju od strane Mađarske i mogućeg povratka dinastije Habsburg.
Savez malih, ali odlučnih država
Osnivanje Male Antante bilo je odgovor na nestabilnost koja je zavladala Europom nakon Prvog svjetskog rata. U središtu njezina djelovanja bila je ideja kolektivne sigurnosti, pri čemu bi napad na jednu članicu značio automatski vojni odgovor svih triju država.
Francuska je savez podržala kroz bilateralne sporazume o prijateljstvu i vojnoj suradnji, što je dodatno učvrstilo njegov međunarodni položaj. Zbog brojnog stanovništva i vojnih kapaciteta, Mala Antanta je ubrzo stekla reputaciju "pete sile" Europe.
Početkom 1930-ih uveden je Stalni savjet ministara vanjskih poslova, a 1933. godine u Ženevi je potpisan Pakt o organizaciji saveza. Time su konzultacije i koordinacija postale redovite, a politička povezanost još snažnija.
Savez se posebno istaknuo kada je, brzom diplomatskom reakcijom i prijetnjom mobilizacije, spriječio pokušaj povratka cara Karla I. na habsburški tron.
Pad saveza pred nadolazeću oluju
Iako je Mala Antanta bila uspješna u sprječavanju habsburške restauracije i održavanju mira u 1920-ima, različiti interesi članica postupno su je počeli slabiti. Jugoslavija je tražila približavanje Italiji, Čehoslovačka se suočavala s prijetnjom iz Njemačke, a Rumunjska je razvijala odnose sa Sovjetskim Savezom.
Krajem 1930-ih, politička kriza u Europi, razbijanje Čehoslovačke te Bledski i Minhenski sporazum označili su kraj saveza. Mala Antanta prestala je postojati 1938. godine, netom prije izbijanja Drugog svjetskog rata.
