Hrvatska se i dalje izdvaja kao svojevrsna iznimka među članicama EU kada je riječ o cijenama maslinovog ulja. Prema službenim podacima TISUP-a, prosječna cijena maslinovog ulja u Hrvatskoj u svibnju 2025. iznosila je čak 1168 eura za 100 kilograma, što je 93,4 posto više od europskog prosjeka koji se kreće oko 604 eura, prenosi Croatia Week.
Usporedbe radi, većina mediteranskih zemalja bilježi značajan pad cijena: Italija je u minusu 8 posto, Cipar 26 posto, Grčka 41 posto, Portugal 43 posto, a Španjolska čak 55 posto. Na razini cijele Europske unije prosječna cijena pala je 44 posto. Jedina susjedna zemlja u kojoj su cijene porasle je Slovenija, i to umjereno za 4 posto.
Što stoji iza ovakvih kretanja u Hrvatskoj?
Stručnjaci navode više razloga zbog kojih cijene kod nas ostaju visoke.
Prvo, proizvodnja maslinovog ulja u Hrvatskoj uglavnom se oslanja na mala obiteljska gospodarstva koja većinu procesa obavljaju ručno, što je značajno skuplje od industrijskih pogona. Na to se nadovezuju sve skuplja energija, gnojiva i ambalaža.
Drugo, hrvatski proizvođači rijetko su udruženi u zadruge ili kooperative, kakve su uobičajene u Španjolskoj ili Italiji. Time su slabiji u pregovorima, a njihovi pojedinačni troškovi su viši.
Treći razlog je količina domaće proizvodnje. Hrvatska godišnje proizvede oko 4000 tona maslinovog ulja, dok potrošnja premašuje 8000 tona, što znači da se značajan dio mora uvoziti, pa cijena raste zbog potražnje.
Osim toga, visoka potražnja u turističkim destinacijama dodatno utječe na cijene, jer se maslinovo ulje u luksuznim pakiranjima često kupuje kao suvenir, posebice na obali.
Na kraju, klimatske promjene s dugim razdobljima suše i visokim temperaturama smanjuju prinose maslina, čime dodatno podižu proizvodne troškove.
Unatoč tome što hrvatsko maslinovo ulje slovi za proizvod vrhunske kvalitete, stručnjaci upozoravaju da bi ovako visoke cijene mogle dugoročno negativno utjecati na njegovu konkurentnost na europskom tržištu.
