Unatoč ukupnom padu od točno 100 brakova na razini zemlje, broj sklopljenih brakova u hrvatskim gradovima prošle je godine porastao za 39 u odnosu na 2023. No, istodobno se povećao i broj razvoda – i to za rekordnih 398 ili 10,67 posto, pokazuje analiza podataka Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu. U gradovima je lani sklopljeno 12.225 brakova, a službeno okončano 3.767.
Najviše brakova i razvoda, nakon Zagreba, bilježili su Split i Osijek. Gledano po broju stanovnika, najviše su se ženili stanovnici Vrgorca i Pleternice, a razvodili u Lipiku i Virovitici. Najveći porast sklopljenih brakova zabilježili su Biograd na Moru i Kaštela, dok su u rastavama prednjačili Slavonski Brod, Delnice i Nin. Za razliku od 2023., koju je bez ijednog razvoda zaključilo devet gradova, prošlu su godinu „s nula“ rastava završila samo četiri – Pazin, Labin, Buzet i Kraljevica.
Brak u Hrvatskoj sve se češće doživljava kao institucija koja se mijenja pod utjecajem društvenih i ekonomskih okolnosti. Dok ga jedni i dalje smatraju temeljem zajedništva i obitelji, drugi ga vide kao model koji gubi primat pred modernijim oblicima partnerskog života. Nekad shvaćen kao neupitna tradicija i društvena norma, brak danas sve češće postaje odraz osobnog izbora i životnih prioriteta.
Prema podacima DZS-a, u 2024. godini sklopljeno je 17.206 brakova, što je 100 manje nego u 2023., ali i gotovo dvostruko manje nego sredinom prošlog stoljeća. Najniži broj zabilježen je 2020., u jeku pandemije, dok je povijesni maksimum dosegnut 2008., kada se vjenčalo preko 23 tisuće parova. Prosječna dob ulaska u prvi brak također se značajno pomaknula – mladenke danas imaju oko 30, a mladoženje oko 32 godine, dok su prije tridesetak godina te brojke iznosile 23 i 27.
Unatoč smanjenju broja brakova, pozornost posebno privlači skok broja razvoda. Hrvatska, koja se inače ubraja među europske zemlje s najmanjim udjelom rastava, u 2024. je zabilježila čak 4.961 razvod – 554 više nego u 2023. Najčešće se rastaju brakovi koji traju više od 20 godina, a djeca se u najvećem broju slučajeva povjeravaju majkama.
Istraživanja pokazuju da Hrvati i dalje brak doživljavaju kao vrijednost – prema Eurostatu i Europskom istraživanju vrijednosti iz 2017. samo manji dio stanovništva smatra da je riječ o zastarjeloj instituciji. Takvo je mišljenje znatno raširenije u zapadnoeuropskim zemljama, što može biti jedan od razloga zašto Hrvatska i dalje ima relativno niske stope razvoda u usporedbi s većinom EU članica.
Podaci raščlanjeni po gradovima otkrivaju zanimljive trendove: u Zagrebu je lani sklopljeno 3.478 brakova, a slijede Split (690), Osijek (449), Rijeka (351), Velika Gorica (308) i Zadar (280). Kada se broj brakova usporedi s brojem stanovnika, prednjače Vrgorac, Pleternica i Metković. Najveći porast u apsolutnim brojkama zabilježili su Kaštela (+68), a postotno Biograd na Moru (+81,25 %).
Na drugoj strani, Split bilježi i najviše razvoda nakon Zagreba – 281, dok je u relativnom poretku na vrhu Lipik s 3,32 razvoda na tisuću stanovnika. Po rastu broja rastava u odnosu na prethodnu godinu istaknuli su se Delnice i Nin (po +500 %), dok se među gradovima s velikim skokovima našli i Vis, Benkovac, Korčula i Rab.
I dok se broj brakova smanjuje, a broj rastava raste, ukupna slika pokazuje da je brak u Hrvatskoj i dalje važna društvena institucija – no ona koja sve više odražava suvremene životne okolnosti i osobne izbore pojedinaca, piše Gradonačelnik.hr.
