S povratkom učenika u školske klupe, na ulazima brojnih osnovnih i srednjih škola učenike, roditelje i posjetitelje dočekivat će zaštitari. Riječ je o operativnim djelatnicima za sigurnost i civilnu zaštitu koji prije početka rada moraju proći posebnu obuku usmjerenu na postupanje u školskom okruženju.
Obuka obuhvaća osnove samoobrane te korištenje zaštitne opreme poput palica, lisica i raspršivača. Budući zaštitari tijekom edukacije prolaze različite scenarije s kojima bi se mogli susresti u svakodnevnom radu, od komunikacije s uznemirenim ili agresivnim roditeljima do postupanja prema osobama pod utjecajem alkohola. Poseban naglasak stavljen je na psihološke vježbe koje se temelje na stvarnim situacijama iz školskog života.
U školama zaštitari neće nositi niti koristiti vatreno oružje. U slučaju potrebe oslanjat će se isključivo na tjelesnu snagu i propisanu opremu, među kojima su raspršivači, palice i sredstva za vezivanje. Praktični dio obuke traje 60 sati, a instruktori navode kako su polaznici uspješno savladali sve predviđene zadatke i postupke.
Brojne škole na splitskom području u potrazi za zaštitarom
Istodobno, na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutačno je objavljeno 16 oglasa za radno mjesto operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu u osnovnim i srednjim školama na području Splitsko-dalmatinske županije. Neto plaća ovisi o mjestu prebivališta zaposlenika, poreznim olakšicama i stopi poreza na dohodak, a iznosit će nešto više od tisuću eura.
Kandidati moraju ispunjavati opće uvjete propisane Zakonom o radu te Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ali i dodatne posebne uvjete. Obavezno je završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje te program za stjecanje djelomične kvalifikacije operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu u odgojno-obrazovnim ustanovama. Zaposliti se može i bez završene edukacije, uz uvjet da se program završi u roku od šest mjeseci od sklapanja ugovora o radu.
Program obrazovanja traje ukupno 250 sati, a provode ga ustanove za obrazovanje odraslih koje imaju odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Prema informacijama s mrežnih stranica, polaznici stječu znanja i vještine iz područja rješavanja sukoba, pregovaračkih taktika, prepoznavanja sumnjivih i potencijalno opasnih situacija, provjere identiteta osoba te primjene sredstava prisile i tjelesne snage u skladu sa zakonskim ovlastima.
Uz završenu četverogodišnju srednju školu, uvjeti za upis programa uključuju hrvatsko državljanstvo, prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, navršenih 18 godina na dan početka obrazovanja, posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost te osobnu dostojnost za obavljanje poslova operativnog djelatnika. Na kraju programa polaznici polažu završnu provjeru znanja, vještina, odgovornosti i ovlasti, o čemu se vodi službeni zapisnik, a ispit provodi tročlano povjerenstvo.
Tko ima prednost?
Prednost pri zapošljavanju imaju hrvatski branitelji, članovi njihovih obitelji, civilni stradalnici Domovinskog rata, vojni i civilni ratni invalidi te osobe s invaliditetom, u skladu s posebnim propisima. Kandidati koji ispunjavaju uvjete bit će pozvani na testiranje, a sve dodatne informacije bit će objavljene na mrežnim stranicama škola.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji natječaji su raspisani u Ekonomskoj školi Split, Osnovnoj školi Lučac Split, Osnovnoj školi Ostrog u Kaštel Lukšiću, Osnovnoj školi Strožanac, Srednjoj školi Ivana Lucića u Trogiru te Srednjoj školi Jure Kaštelana u Omišu.
Ravnateljica škole Tereza Srdelić pojašnjava kako su zadaće operativnog djelatnika jasno definirane i usmjerene prvenstveno na prevenciju.
„Njegove su zadaće preventivno djelovanje, nadzor ulaza i izlaza iz škole, briga o sigurnosti učenika i zaposlenika te postupanje u skladu s važećim sigurnosnim protokolima“, navodi ravnateljica.
„Vjerujem da će učenici prisutnost operativnog djelatnika prihvatiti mirno i bez poteškoća“
Prisutnost operativnog djelatnika organizirana je prema stvarnim potrebama škole, a fokus je na razdobljima kada se u školskom prostoru nalazi najveći broj učenika. Djelatnik je stoga prvenstveno prisutan tijekom odvijanja nastave i u vrijeme pojačanog boravka učenika u školi.
Kada je riječ o reakcijama učenika, ravnateljica ističe kako ne očekuje poteškoće u prilagodbi. „Vjerujem da će učenici prisutnost operativnog djelatnika prihvatiti mirno te da će ga s vremenom doživljavati kao uobičajen dio školskog okruženja“, kaže Srdelić.
Roditelji su o uvođenju ove mjere obaviješteni putem redovitih komunikacijskih kanala škole, a sama mjera, naglašava ravnateljica, ne izlazi iz okvira pedagoških vrijednosti koje škola njeguje. Naprotiv, prisutnost operativnog djelatnika vidi se kao dio šire brige o stvaranju sigurnog, stabilnog i poticajnog okruženja za učenje i razvoj učenika.
„Zaštitari nisu rješenje uzroka problema“
Splitska dječja psihologinja Žana Pavlović upozorava da se sigurnost u školama ne može svesti isključivo na tehničke i zaštitarske mjere, već da je ključno sustavno ulaganje u mentalno zdravlje djece.
„Ako ne budemo više vremena provodili s djecom i ozbiljno se bavili njihovim mentalnim zdravljem, neće nam pomoći nijedna brava, nijedan zaštitar ni moderna tehnologija“, ističe Pavlović.
Upozorava da se stručnost u području mentalnog zdravlja ne može steći kroz kratke obuke.
„Ne može se u nekoliko mjeseci nekoga osposobiti da bude stručnjak za mentalno zdravlje djece. U to treba dugoročno ulagati, a manje se oslanjati na ovakve mjere“, kaže.
Dodaje kako se pritom rijetko postavlja ključno pitanje: kakva djeca danas ulaze u škole.
„Postavili smo zaštitare, ali kakva djeca svakodnevno prolaze pokraj njih?“, pita se Pavlović te dodaje da zaštitari mogu imati određenu ulogu, ali ne rješavaju uzrok problema.
„Rupe se krpaju, ali temeljni problem ostaje neriješen. Novac, energija i ljudi bili bi daleko korisniji kada bi se usmjerili u jačanje mentalnog zdravlja djece“, naglašava.
Zaključno poručuje kako se pravi rezultati ne mogu očekivati odmah, ali da je prevencija jedini dugoročno održiv put.
„Ulaganje u mentalno zdravlje djece znači zaštitu budućih generacija, a to potvrđuju i brojna svjetska istraživanja“, kazuje nam za kraj Žana Pavlović.
