Pet godina od ulaska u Europsku uniju i dalje ne možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, no istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata pa ih je u 2017. bilo 11 više nego godinu ranije. S druge strane, zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u EU do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno, piše gradonačelnik.hr.
Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016. S 1,43 milijuna kuna, mali je grad Lipik tako prvak države s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku. Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku, a slijede Rab (172 kn), Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn), Velika Gorica (132 kn), Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova.
Svježe objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu pokazuju, pak, kako gledano po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU, prednjači Velika Gorica, koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 % svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU u prošloj godini.
Slijede Rijeka (5,7 milijuna), Osijek (5,03 mil.) Bjelovar (4,2 mil.), Zadar (4,08 mil.), Šibenik (3,99 mil.), Virovitica (3,49 mil), Split (2,98 mil.) te Županja s 2,7 milijuna kuna, gradonačelnik.hr.
